Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Zračna luka Zadar – od ružnog pačeta do labuda

Autor: Damir Maričić

27.08.2008. 22:00
Zračna luka Zadar – od ružnog pačeta do labuda

Foto: Vedran SITNICA



Sva je prilika da će nakon dosezanja dna 2006. godine, Zračna luka Zadar dosegnuti i premašiti i rekordne predratne promete, u tada potpuno drugim uvjetima, te se potvrditi kao “Ružno pače” hrvatskog zračnog prometa što stasa u labuda
Promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u srpnju je, u odnosu na isti mjesec lani, veći za 4,57 posto odnosno prevezeno je 774.336 putnika u odnosu na 740.474 godinu prije. Ukupno je, pak, u sedam mjeseci ove godine preko hrvatskih aerodroma prometovalo 2.971.290 putnika, ili 7,3 posto više nego lani.
Najveći promet standardno bilježe tri hrvatske zračne luke, a predvodi ih Pleso, a zagrebačka je luka imala u srpnju više od 230.000 putnika te je u sedam mjeseci nadmašila 1,2 milijuna putnika. Odmah iza u srpnju su bile Divulje, jer splitska je zračna luka imala 207.000 putnika što je dalo ukupnih 637.000 u sedam mjeseci 2008. Valja nam kazati kako su Splićani nedavno objavili da su u kolovozu dosegli do milijuntog putnika. Nevezano za to hoće li to statistika idućeg mjeseca i potvrditi, zauzimaju čvrsto drugo mjesto ispred Dubrovnika koji je imao 190.000 putnika u srpnju, odnosno 643.000 u sedam mjeseci. Zagrebačka zračna luka imala je čak 12 posto veći promet, splitska 4,7 posto, a Dubrovnik 7,15 posto. Čvrsto četvrto mjesto, s gotovo 200.000 putnika u sedam mjeseci, ali s padom od oko četiri posto drži Zračna luka Pula. Pepeljuga hrvatskih zračnih luka je zadarska Zračna luka koja je na petom mjestu.
Zadar – peti
Zračna luka Zadar je na 80.975 putnika. Tome je u prvih sedam mjeseci prije svega doprinio srpanj u kojem je ovdje bilo 30.609 putnika.
Brojke su kod Zračne luke Zadar nakon lanjskih naglih skokova iz prethodnog odumiranja ove godine i dalje rekordne. Konkretno u srpnju je rast prometa putnika iznosio iznimnih 44,99 posto. U odnosu na godinu prije prevezeno je u srpnju 10.000 više putnika. U sedam mjeseci porast broja prevezenih putnika iznosio je u Zračnoj luci Zadar 36,15 posto. U apsolutnim brojkama broj prevezenih putnika veći je za gotovo 21.000.
Direktorica Zračne luke Zadar Katica Pupić Bakrač najavljivala je kroz ovu godinu, nakon niza novih angažmana, prije svega s niskotarifnim prijevoznicima Ryanairom, Germanwingsom i SkyEuropom, sezanje do rekordnih brojki u povijesti, odnosno nadmašivanje prometa od oko 140.000 putnika, tada u sasvim drugim uvjetima u Jugoslaviji. Prilike za to ima, iako će naravno biti teško doseći ih. No ono što je sigurno je da ova zračna luka ponovno živi i ima smjernicu na koji način postati izvrstan gospodarski subjekt, ali i puno više od toga na ovom području.
Od dna
Podsjetit ćemo da je Zračna luka Zadar u 2006. godini dosegla “dno” s 58.659 prevezenih putnika. Naravno, ne uspoređujemo te podatke s ratnim godinama kada luka nije ni radila, a bila je i minirana i srušena u agresiji. Tada se dogodilo da je na zadarskom aerodromu trebalo redefinirati svoju budućnost. Naime, nakon kakvog-takvog jačanja prometa nakon obnove i s obnovom turizma, došla je nova stvarnost završetkom značajnog dijela, a potom i kompletne trase autoceste od Zagreba do Zadra. Domaći prijevoz nestaje, a domaći prijevoznik Croatia Airlines ukida mnoštvo domaćih linija koje su se ticale Zadra. Razlozi su razumljivi, iako tada za mnoge razočaravajući, jer kada se promet automobilom iz Zagreba sveo na manje od tri sata, nije za očekivati snažnije korištenje zrakoplova.
Otvaranje preme niskotarifnim prijevoznicima, štoviše propagiranje i traženje partnera, a onda i pružena ruka od strane Grada Zadra, Zadarske županije i TZ Zadarske županije, Hrvatske turističke zajednice i dijela lokalnih TZ-a i turističkih subjekata prema Ryanairu rezultirala je ovim skokom.
 Valja nam u dvije riječi usporediti prilike s predratnim prometom pa kazati da je ovo i u tom kontekstu izniman uspjeh. Prvo – onog što su tad bili domaći letovi u golemom broju više nema s osamostaljivanjem bivših republika. Pored toga infrastruktura tadašnje države u međuvremenu je doživjela totalnu preinaku u samostalnoj Hrvatskoj sustavom autocesta pa i uklapanjem u međunarodne koridore.
Suživot s turizmom i razvojnom politikom
Zračna luka Zadar ovakvim pokazateljima predstavlja sve značajniji turistički subjekt, a na sceni je snaženje njenog “suživota” s ovdašnjim turizmom.
Znamo da su u ponudi Ryanaira prema Zadru i novi letovi uz traženje da se jedno vrijeme njihova isplativost pomaže snažnijim reklamiranjem na web stranicama Ryanaira. O tome je na lokalnim vlastima da odluče, a za nadati se da će takve odluke ipak biti usvojene neovisno o činjenici da sadašnje vlasti čekaju početkom proljeća izbore pa se preuzimanje obveze na nekoliko godina čini dijelom nekorektno. No, riječ ipak nije o politici.