Lošiji od Hrvatske samo Grčka i Latvija

Hrvatska je tako u društvu pet članica EU-a, Španjolska, Cipar, Latvija, Grčka i Bugarska, u kojima je u drugom kvartalu zabilježen pad s time da je on samo u Grčkoj i Latviji veći nego u Hrvatskoj. U Slovačkoj je rast primjerice 4,9 posto
Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je padati već šesti kvartal za redom, odnosno već 18 mjeseci. Bruto domaći proizvod (BDP) bilježi minus i u drugom tromjesečju ove godine i to za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Jednako toliko BDP je pao i u prva tri mjeseca ove godine. Pad domaćeg gospodarstva počeo je 2009. godine, a tada se u prvom kvartalu gospodarstvo strmoglavilo za čak 6,7 posto što je bio najveći pad otkad se u Hrvatskoj vode takve statistike, a u drugom je kvartalu 2009. godine gospodarstvo palo za 6,3 posto, pa pad od po 2,5 posto na tu bazu još više treba brinuti. U Vladi pak očekuju da će do kraja godine taj pad biti ublaženu pozitivnom nulom u trećem tromjesečju i blagim rastom u zadnjem kvartalu, pa bi na kraju godine pad gospodarstva trebao biti 1,6 posto i to u odnosu na prošlu godinu kad je zabilježen rekordni pad u posljednjih deset godina od 5,8 posto.
Hrvatska je tako u društvu pet članica EU-a, Španjolska, Cipar, Latvija, Grčka i Bugarska, u kojima je u drugom kvartalu zabilježen pad s time da je on samo u Grčkoj i Latviji veći nego u Hrvatskoj. U Slovačkoj je rast primjerice 4,9 posto, što najbolje govori da je oporavak brži u zemljama koje su orijentirane proizvodnji i to za izvoz, pa će i kad počne u Hrvatskoj oporavak biti puno sporiji.
Sve to, naravno, odražava se na proračunu oko čijeg rebalansa Sabor raspravlja ovih dana i u kojem je zbog pada gospodarstva planirano smanjenje prihoda od 4,5 posto, no Vlada je svejedno za gotovo 900 milijuna kuna povećala rashode. Najavila je zadržavanje rashoda u sljedeće dvije godine na razini ovogodišnjih. Upravo tu odluku, s obzirom da se Hrvatska oporavlja slabije od ostalih europskih zemlja koje uglavnom bilježe rast, premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević smatra najvažnijom za održavanje kreditnog rejtinga zemlje, čiji bi pad značio povećanje kamata i sve teže i skuplje zaduživanje, a samim time i još teže vraćanje duga.
– Odluka o zamrzavanju rashoda je posljednje osiguranje koje može održati kreditni rejting Hrvatske do zatvaranja zadnjeg poglavlja u pregovorima s EU. Pred Hrvatskom je ključnih sedam, osam mjeseci do zatvaranja zadnjeg poglavlja i trebat će puno umijeća da se investitori uvjere u vjerodostojnost odluke zamrzavanja izdataka, i da se sačuva rejting s obzirom na sporu dinamiku oporavka gospodarstva, kaže Lovrinčević. Ukoliko bi se državi srušio kreditni rejting to bi automatski značilo da se pod puno težim uvjetima zadužuju i domaće banke i tvrtke, a kamate bi onda rasle i na kredite građanima.