Radovi koji traže usmjerenost pozornosti

Slika korisnika admin
Adam VIDAS
Na izložbi je prikazano 20 fotografija, fotografika i skenografija, izboru iz recentih radova ovoga autora

U Kapetanovoj kuli postavljena je samostalna izložba Mislava Hollosa "prirodni artefakt" koja će biti otvorena do kraja mjeseca. Riječ je o 20 fotografija, fotografika i skenografija, izboru iz recentih radova ovoga autora, kojemu je ovo druga samostalna izložba u Zadru, nastalih uglavnom 2009. godine.

Autor ističe kako su radovi naslovljeni "Prirodni artefakt" jer prikazuju nešto novo: svijest da priroda ima inteligenciju jer je božanska kreacija i da je čovjeku omogućeno sudjelovanje na suptilnijoj razini. Odatle i naziv kao spajanje latinskih riječi ars, artis i factum; umjetnosti, znanja, vještine i čina, djela činjenice, zbilje. Tako na ovom primjeru grafike, fotografije i novih grafičkih tehnika možemo izravno vidjeti takvu suradnju i primjere prirodnih tvorevina. Autor ističe kako se koristeći tradicionalne grafičke tehnike možemo ostvariti i određene faze rada koje uglavnom nije moguće otisnuti, ali ih je moguće uočiti, poticati i razvijati, fotografirati ili skenirati - zabilježiti svjesnijim grafičkim djelovanjem.

Prema tome, koliko god naziv "prirodni artefakt" bio kontradiktoran jer naizgled suprotstavlja ljudsku i božansku djelatnost, u osnovi je to pokušaj svraćanja pozornosti na činjenicu sveprisutnosti božanske kreacije i uloge čovjeka u kozmogonijskim procesima.

- Iz ovog razmatranja logično je djelo Prirode ili BOga nazvati Naturafactum ili Factum naturalis, prema natus - rođen, natura - priroda, naturalis - prirodan plus factum - čin djelo, istina, odnosno Djelo Prirode ili Stvarnost Prirode. No, kako riječ nije poznata jer je nova, učinilo mi se boljim upotrijebiti oksimoron koji se sastoji od poznatih značenja. Ističem kako Priroda jest BOg, odnosno stalna svjesna božanska kreacija, ističe Mislav Hollos koji prirodu gleda kao izraz Duha kroz materiju, pojavnost oblika koji su posljedica uobličavanja ili utjelovljavanja suptilnih energija koje općenito nazivamo Životom. Prirodu koja je na različite načine izvorište umjetničke inspiracije.

- Teza koju postavljam jest čovjekova uloga u sustvaranju, Čovjeka Umjetnika, Homo Artis, svjesnog čovjeka koji je ovladao vještinama transformacije svoje grube prirode u profinjeniji oblik, odnosno pretvorbe "kaotične" Prakriti ili materiae prime u uobličene (utjelovljene) svrhovite proizvode. Čovjeka koji se ostvaruje u jedinstvu s višim Jastvom nazivam Homo Holos ili Čovjek Cjelina (grč. Holos - čitav, potpun). Čovjek dakle nije autor, stvoritelj (lat. auctor - začetnik, množitelj, stvoritelj) već u najboljem slučaju sustvoritelj ili koautor, naglasio je Hollos.

Tako i ova izložba pokazuje neke skulpture i grafike koje su djelo Prirode i svjedoče postojanost promjene ili prolaznosti, pri čemu autor ističe da to nisu samo prikazi nekih prirodnih pojava koje je "slučajno" zabilježio, nego metafizički pokazatelji našeg mogućeg pravog mjesta u pojavnom nepostojanom svijetu, onog u ulozi svjesnog promatrača kojemu ništa nije slučajno već je razložno, odnosno stjecaj, slučevina određenih okolnosti ili djelovanja, jednom riječju kauzalnosti, to jest uzročno-posljedičnog djelovanja.

- Materiju odlikuje prolaznost, što znači neodrživost oblika unutar tvari. Ali sama prolaznost jest postojana (još jedan oksimoron), odnosno stalna je promjena oblika jer se unutar našeg prostor-vremena oblici pojavljuju i nestaju, ponavljaju i pretvaraju u nove. Život je, dakle, jedinstvo suprotnosti: manifestacija postojane prolaznosti oblika. Prema vedskim spisima sav pojavni svijet je maya ili iluzija. To ne znači da je materijalni svijet dobar ili loš, već je jednostavno nesavršen jer je podložan propadanju, prolazan, napisao je Mislav Hollos u eseju kojim je popraćen postav izložbe u Kapetanovoj kuli.

- Svratio sam pozornost na prolaznost koja je konstantna, dakle i prolaznost je konstanta, kazao je Hollos koji također dodaje da su još bolji primjeri božanske kreacije šišarke bora ili puževe kućice, no na njegovim slikama se prije svega radi o zoomorfnim i antropomorfnim oblicima koje je moguće prepoznati ili susresti, jedino ako se kativira osjetilnost za takve pojave. Drugim riječima senzibilnost umjetnika, kao i svakog tko se želi upustiti u avanturu preoznavanja tih tragova u prostorno-vremenskom kontinuumu oko sebe, mora aktivirati svoja osjetila, usmjeravati pozornosti pojačavati osjetljivost, a to je i način na koji valja gledati ovu izložbu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno