Kiše razvodnile 7.500 tona grožđa

Slika korisnika valentinam
OTKRIVAMO
Sve ono što je ubrano prije velikih kiša 11. rujna je bilo izrazito visoke kvalitete i svi parametri kažu da će to biti vrhunska vina, istaknuo je Tomislav Glavić, no nakon velikih kiša dosta je narušena kakvoća grožđa, posebno odnos sladora i kiselina
Arif SITNICA
O SABATINI U ŠKOLI STANKA OŽANIĆA - Jelena Gulan, Lordan Ljubenkov, Tomislav Glavić, Želimir Bašić i Božo Novaković

Zadružni savez Dalmacije održao je konferenciju za medije u zadarskoj Poljoprivrednoj prehrambeno i veterinarskoj školi Stanka Ožanića, na kojoj su predstavili ovogodišnji 27. Susret vinogradara i vinara, popularnu Sabatinu koja će se održati od 2. do 5. studenoga u Adriatiq hotelu Zora u Primoštenu. Okupljene je ovom prigodom pozdravila ravnateljica Jelena Gulan podsjetivši kako je ova škola već treću godinu domaćin ovim predstavljanjima i popratnim manifestacijama, a i učenici škole počeli su proizvoditi vino, radeći po skupinama u svim fazama proizvodnje nastanka ovog plemenitog napitka.

Sabatinu je okupljenim novinarima i vinarima Zadarske županije predstavio predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, Lordan Ljubenkov, istaknuvši da Savez ove godine obilježava sto i desetu obljetnicu svog postojanja te predstavio ovogodišnji program Sabatine, na kojoj se očekuje od 350 do 400 sudionika.

Stranci na Sabatini

-Među tim ljudima bude ih dosta i iz Slovenije, Italije, Crne Gore te najviše iz Bosne i Hercegovine koji se svi natječu sa svojim proizvodima, tako da ova manifestacija ima i svoj turistički element, kazao je Ljubenkov koji je ujedno i prikazao i podatke o proizvodnji grožđa u Hrvatskoj.

-Prema podatcima ZDS-a u Hrvatskoj je oko 42 tisuće proizvođača vina koji obrađuju oko 30 tisuća hektara vinograda. Najveći dio proizvođača je s vinogradima do 1 ha, njih 15 posto je s vinogradima od 1 do 5 ha, a samo jedan posto s preko 5 ha. Pritom proizvodnja grožđa godišnje iznosi od 200 do 240 tisuća tona, od čega se proizvede vina u prosjeku od milijun i dvjesto do milijun i četiristo tisuća hektolitara, a stupanj samodostatnosti proizvodnje grožđa je oko 95 posto, kazao je Ljubenkov te dodao kako je u kontinentalnom dijelu zemlje 40 posto vinograda staro do 25 godina, dok je u primorskom djrlu Hrvatske 70 posto vinograda staro više od 26 godina što njihovu rentabilnost čini upitnom. Proizvodnja grožđa u Hrvatskoj je posebno značajna za mala i srednja obiteljska gospodarstva, naglasio je Ljubenkov te iznio i podatke o uvozu i izvozu vina iz RH.

Uvoz veći od izvoza

Tako je prošle godine izvezeno vina u vrijednosti od 10,5 milijuna eura, a uvezeno 30,7 milijuna eura. Najviše se vina uvozi iz Makedonije, BiH i s Kosova, 84 posto ukupnih količina, dok se najviše vina izvozi u BiH i Poljsku na koje otpada 70 posto ukupnog izvoza.

U zaključnom dijelu izlaganja Ljubenkov je rekao da će se na ovogodišnjoj Sabatini sagledati period od proteklih 27 godina, a kako je više od 80 posto onoga što je bilo sagledano na dosadašnjih 27 Sabatini je i ostvareno.

-Hrvatska vina trebaju ići ka vrhunskoj kvaliteti, jedinstvenim okusima, ekološkoj i organskoj proizvodnji. Vino koje je jedinstvenog okusa ima podlogu za priču koja ide uz njega, a turizam kod nas i zemlje koje su sprtemne platiti više za izvrsno vino su naša distrubucijska destinacija. Primjerice, Engleska, Austrija, Njemačka, Australija, a na tom putu trebamo koristiti EU fondove koji su nam na raspolaganju, kazao je Ljubenkov otkrivši i podatak kako su vina koja su postizala šampionske titule na Sabatini ostvarivala potom povećanje prometa od 10 do 20 posto.

O ovogodišnjoj berbi grožđa u Zadarskoj županiji okupljenima je govorio Tomislav Glavić, predsjednik Udruge vinogradara i vinara Nadin i Ceha poljoprivreddno-obrtničke komore Zadarske županije, koji je iznio i rezultate rada Savjetodavne službe podružnice Zadarske županije.

Zahtjevna godina

I sami znate kako je ova godina bila teška i zahtjevna u našoj Županiji, započeo je Glavić svoje izlaganje te iznio i podatke o vinogradima u Zadarskoj županiji gdje je 2016. po ARKOD sustavu bilo 1479,28 ha pod vinovom lozom, 6.178.086 trsova, 4019 vinograda u 2752 poljoprivredna gospodarstva.

-Berba ove godine je započela ranije, moguće i najranije, jer nikad se kod nas nije bralo prije Velike gospe. Ove godine je berba za sorte Chardoney, Muškat žuti, Sauvignon blanc, Merlot i Pošip započela u drugoj dekadi kolovoza. I to su uglavnom bile visoke kvalitete grožđa, ali bila je malo prisutna i prisilna zrioba pa su se očekivali i problemi u podrumu, no zasada kako nam govore izvješća s terena, nije bilo nikakvih problema, rekao je Glavić te nastavio:

-U prvoj i drugoj dekadi rujna su se brale sorte Merlot, Syrah, Grenache crni, Alicante bousche, Grenache bijeli i Senso. Sve ono što je ubrano prije velikih kiša 11. rujna je bilo izrazito visoke kvalitete i svi parametri kažu da će to biti vrhunska vina, istaknuo je Tomislav Glavić, no nakon velikih kiša dosta je narušena kakvoća grožđa.

Rad u podrumima

-Kakva će vina biti, to ćemo vidjeti. Ovisi o radu u podrumima, upozorio je Glavić te se osvrnuo i na berbu u drugoj polovici rujna koja će se ovaj tjedan privresti kraju, a beru se sorte Plavina, Cabernet sauvignon, Carignan, Maraština, Ugny blanc, Vranac, Debit i Babić.

-Što se tiče parametara šećera i kiseline, vrijedi konstatacija da je sve što je brano prije kiša bili su parametri vrhunski i sve je bilo iznad 100 Oe, pogotovo kod nas u Nadinu, istaknuo je Glavić, no vremenske nepogode su kasnije dosta negativno utjecale te je za moštove i masulje s nižim sadržajem šećera i kiselina poželjno dokiseljavanje i doslađivanje prema Pravilniku za proizvodnju vina.

Tomilav Glavić iznio je i procjenu uroda koja se kreće na 7.000-7.500 tona grožđa ili 20 do 30 posto manje nego u posljednjih nekoliko godina. Razlog takvog ispodprosječnog uroda su vremenske nepogode.

Sve ovogodišnje vremenske nepogode

Tomislav Glavić prikazao je i niz vremenskih neprilika u vegetaciji, koje su započele s mrazom u trećoj dekadi travnja koji je zahvatio uzgojno vinogradarsko područje Nadina – Nadinskog Blata, Smilčića, Gorice, Galovca, Zemunika Donjeg, Škabrnje, Pridrage, Krneze i drugih mjesta. Kako su mladice tada bile u porastu, fenofazi 10-30 cm, šteta od mraza je bila vidljiva na mladicama, lišću i grozdićima svih vinskih sorata.

Nakon oporavka od ovoga mraza, vegetacija je bila pogođena nezapamćenom sušom i toplinskim valovima tijekom 3 ljetna mjeseca te nedostatkom oborina, što je uzrokovalo ožegotine lista i bobica.

Konačno je oblina kiša početkom druge dekade rujna usporila i produžila berbu grožđa i prouzročila opadanje sadržaja šećera i kiselina kod autohtonih i uvezenih sorata.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno