Rani mraz, suše, divlje svinje i puhovi pobrali grožđe u Dalmaciji

Slika korisnika valentinam
Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije
U vinogradima je tijekom berbe primjećen i velik broj nakupaca. Na Hvaru nema ugostitelja koji nije kupio grožđe. Pod „krinkom“ stolnog grožđa po 2 kune uvezeno je vinsko grožđe iz Makedonije, Crne gore, BiH i Srbije, kaže Želimir Bašić
KAKO ZAŠTITI VINOGRADE - Treba ograđivati lovišta u blizini vinograda, a ne vinograde, smatra Želimir Bašić
IRani mraz, suša, divlje   svinje i puhovi pobrali su gotovo trećinu  grožđa u Dalmaciji. -  Urod je 20 do 30 posto manji,  kaže Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije. U  vinogorjima Sjeverne Dalmacije  lani je, primjerice,  ubrano  9.600 a ove godine, sva je prilika, neće više ubrati od 7000  o 7.500 tona grožđa. 
 
Nikad ranije
 
Sušno razdoblje i iznimno  visoke temperature do pojave kiša u drugoj dekadi rujna   utjecale su na početak ranije  berbe.  Vlasnik ekološkog vinograda u  Polači  Ivica  Ražnjević potrgao je sve  grožđe na 18.000 čokota već  početkom kolovoza. Najprije  merlot pa odmah potom  syrah i cabernet sauvignon. 
Sve to punih mjesec dana  prije nego lani kada je berbu  počeo 10. rujna .
- "Iako je berba  počela ranije nego prijašnjih godina  (na Braču se primjerice  počelo brati već 5. kolovoza,  znači  još ranije  nego u Polači),  berba u Srednjoj Dalmaciji još traje", kaže  Bašić.  On ističe da je urod različit od  kraja do kraja, od položaja do  položaja. Na stranama gdje je  insolacija veća znatno su manje količine (položaji Dingač,  Sv. Nedjelja itd), u poljima  urod količinski bolji (jelšansko-strigradsko, čarsko- smokvičko polje, pelješka  Župa itd).  Ohrabruje što nema znakova bolesti, jer zbog  suše nije bilo niti uvjeta za  njihov razvoj. Sladori dosta  dobri, mogu se općenito  očekivati dobra vina.
 
Rani mraz i puhovi
 
 Rani mraz negdje je napravio štetu, a negdje se loza  oporavila. Bilo je dosta štete  od divljih životinja kao od divlje svinje (Hvar, Pelješac i  dr.) i puh u Imotskom;
Proljetni mraz u Imotskome  odnio 70 do 80 % bijelog  vina, pretežno Kujundžuše.  Slador bijelog 16,5 po Baboou (negdje su i viši); kiseline oko 3,5 -4,5 g/lS crnim  sortama je nešto bolje, ali  znatno niže od očekivanog,  oko 50 %;Sladori vranac i  merlot -20 po Baboou, C.  Souvingon 18., a Rudežuša  18,5; Kiseline 6-8 g/l (visoke).
Što nisu uništili mraz i  suša, dovršili su puhovi. I to  puhovi orašari koji obitavaju  u bjelogoričnoj šumi, gdje se  hrane plodovima lješnjaka,  badema, malinama, kupinama. No, kako je suša praktički  odnijela sve ono čime su se  hranili u prirodi, puhovi  učiniše invaziju na vinograde  i grožđe. Čak i na odrine. Zabiljženo je također da su Miji  Petričeviću, osim grožđa  uništili i kivi- U šumi nemaju  hrane i sada su okupirali sve  ovo što se nađe pred njima,  jadao se Petričević. Pojedoše  mi jabuku, kivi, papriku,  rajčicu, ma sve, a ono malo  grožđa što je ostalo, pola su  pojeli, pola sam onako još  nezrelo ubrao pa ću makar  ispeći rakiju,  tješi se  Ante Gudelj.  Slična je situacija s najezdom puhova i  i na velikom  brdskom dijelu Imotske krajine. Ljudi jednostavno ne znaju kako se obraniti.
Dok u pojedinim vinogradima na šibenskom i vrgoračkom području još traje  području, na Korčuli je završena. 
-„Kvaliteta grožđa  je dobra  , znatno iznad prosjeka, pa se  očekuje izvrstan vrhunski  Pošip, kaže Bašić. Na Pelješcu  količine su manje za oko 30  posto. Sve veći problem su  divlje svinje, ali i otkupljivači  grožđa „na crno“ u vinogradima. 
 
Ograditi lovišta
 
Slično je i na Hvaru, urod  su umanjile divlje svinje koje  kontinuirano čine velike štete  hvraskim težacima, a Ministarstvo poljoprivrede, lokalne  vlasti i lovci ne uspijevaju riješiti taj gorući prolem. Zabilježen je i slučaj vinogradara  Jakova Milatića Šišića iz  Svirča koji je ostao bez  grožđa i batata, prijavio štetu  u iznosu 20.000 kuna, a dobio  odštetu, kako reče, dvije litre  repelenta, ukupne vrijednosti 260 kuna. U Lovačkoj udruzi ljude naprosto destimuliraju za bilo kakve prijave jer  im kažu da se obeštećenje  može dobiti jedino pod uvjetom da je imanje ograđeno.  Dakle, propisi nisu u korist  oštećenika, nego onih koji  upravljajući lovištem druge  dovode do očaja. 
- „Ne preostaje nam ništa  drugo nego pravodobno pokrenuti sudske postupke za  nadoknadu šteta koje nam  čini ova divljač“ - ogorčen  je i  mr. Andro Tomić, istaknuti  enolog i vinar iz Jelse. 
Uz rani mraz, sušu i štete  od divljih životinja, Želimir  Bašić je na konferenciji za  novinstvo u Zadru posebno  apostrofirao veliki broj nakupaca. 
 
Grožđe "na crno"
 
– Na Hvaru nema ugostitelja koji nije kupio grožđe.  Vino od tog grožđa prodat će  "na crno" i tako nelojalno  konkurirati onima koji posluju korektno, kaže Bašić. Pod  krinkom stolnog grožđa uvezeno je vinsko grožđe iz Makedonije (po 2 kune), Crne  Gore i Srbije. Ponovno je, zaključuje Bašić,  potrebno potaknuti državne organe u  suzbijanju ilegalnih kupaca  grožđa u vinogradima i ilegalnog uvoza grožđa. Glede  invazije divljih svinja, po njegovo mišljenju, treba zatražiti  izmjenu zakona o lovstvu, na  način da se obveže ograđivanje lovišta u blizini vinograda, a ne ograđivati vinograde,  kako propisuje važeći zakon.
Sve  u svemu, vremenski nikad duža berba u Dalmaciji,  ostat će kraća za 20 do 30 posto grožđa u odnosu na prosjeke prijašanjih godina. Dobra strana ove priče je uglavnom solidna kvaliteta grožđa,  a kolike su stvarne štete i kakvo će biti vino doznat će se na  međunaraodnom susretu vinogradara i vinara  Sabatina  2017., koja će se održati  od 2.  do 5. studenoga u hotelu Zora u Primoštenu.
 

Proizvodnja vina u Dalmaciji

}1875. godine 1 212.254 hl
}1888. godine 1 743 584 hl
}1959. godine 1 253 000 hl
}1981. godina 665 000 hl
}2013. godine 135 700 hl*
 
 

Proizvodnja vina u Zadru

1895 godine 125 500 hl 
1896 godine 132 850 hl 
1912 godine 137 876 hl 
2013. godine 36 457,78 hl*
*Proizvodnja vina na području Zadarske županije (Zadar + Benkovac)
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno