Gradska knjižnica usamljena na kulturnoj sceni

Rezultati istraživanja pokazuju da su korisnici knjižnice iznimno zadovoljni uslugama i sadržajima koje nude knjižnica i bibliobus. Knjižnično osoblje doživljavaju kao ljubazno, motivirano, zainteresirano i stručno, a prostor knjižnice kao ugodan i suvremen, te otvoren i dostupan za organiziranje različitih kulturnih događaja
U organizaciji Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru i Gradske knjižnice Zadar danas su u Multimedijalnoj dvorani GKZD predstavljeni rezultati istraživanja “Gradska knjižnica Zadar kao kulturni akter u gradu Zadru”.
Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru proveo je istraživanje o Gradskoj knjižnici i interakciji Knjižnice i grada, a rezultate su predstavili mr. sc. Mirko Petrić, viši predavač i asistentica Valerija Barada.
Ravnatelj GKZD mr. sc. Ivan Pehar upoznao je prisutne s razlozima zbog kojih je pokrenuto ovo istraživanje, kazavši kako se Knjižnica ponaša kao tvrtke, te želi osluhnuti glas korisnika.
– Jedna ustanova može biti uspješna ukoliko ima organizacijsku strukturu, kazao je Pehar dodavši kako je također, bila želja vidjeti kako funkcionira sam kolektiv.
Uvodnu pozdravnu riječ kazala je prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, pročelnica Odjela za sociologiju, istaknuvši kako je ovo istraživanje jedan od niza projekata u koji je Odjel uključen, od gospodarskih do ekoloških. Istaknula je važnost bolonjske dimenzije ovog projekta. Naime, istraživanje je realizirano u okviru kolegija “kulturni studiji”, koji na prvoj godini diplomskog (magistarskog) studija sociologije vodi mr. sc. Mirko Petrić. Timsku konceptualizaciju istraživačkih zadataka i terenski rad koordinirale su asistentice Valerija Barada i Željka Zdravković, a istraživanje su na terenu provodili svi studenti i studentice te godine.
Same rezultate istraživanje predstavila je Valerija Barada. Istaknula je kako rezultati istraživanja pokazuju da su korisnici/e knjižnice iznimno zadovoljni uslugama i sadržajima koje nude knjižnica i bibliobus. Knjižnično osoblje doživljavaju kao ljubazno, motivirano, zainteresirano i stručno, a prostor knjižnice kao ugodan i suvremen, te otvoren i dostupan za organiziranje različitih kulturnih događaja. Uz korištenje kulturnih sadržaja koje knjižnica pruža, u istraživanju se pokazalo da je mnogim korisnicima ona postala i prostor svakodnevnog druženja, te i u tom smislu obavlja važnu ulogu u životu zajednice.
Čak i oni građani Zadra koji ne koriste usluge knjižnice prepoznaju njezinu važnost kao generatora kulturen ponude i mjesto koje je simbolički važno za grad. Pokazalo se također da građani žele još opremljeniju i sadržajima bogatiju knjižnicu. To se prije svega odnosi na studijsku čitaonicu, ali i na cjelokupni prostor u cjelini.
Prilikom istraživanja, koje je trajalo oko tri mjeseca, anketirano je više od 800 korisnika i prolaznika, intervjuirano 15-ak sugovornika, rađeno šest fokus grupa, te je provedeno 150 sati promatranja. Također, rađeno je nekoliko izlazaka na teren s bibliobusom.
Mr. sc. Mirko Petrić na samom kraju prezentacije istaknuo je preporuku javnim politikama, koja se može dati na temelju interpretacije rezultata istraživanja, da knjižnica obavlja važnu ulogu ne samo u generiranju kulturne ponude, nego i u razvoju urbanosti.
– Knjižnica bi te svoje uloge, međutim, mogla obavljati još bolje da, po opsegu djelatnosti i kvaliteti usluge, nije razmjerno usamljena na zadarskoj kulturnoj sceni. Njezin učinak kao kulturnog aktera bio bi još veći kad bi ona bila tek jedan od jednako snažnih čvorova u mreži kulturnih ustanova grada, što danas nije slučaj. ISto tako, još boljem prepoznavanju knjižnice u široj javnosti pridonijelo bi njezino daljnje profiliranje u smjeru jačanja ikoničke funkcije arhitekture, kazao je Petrić.
Predstavljanju istraživanja prisustvovali su djelatnici Odjela za sociologiju, kao i Odjela za knjižničarstvo predvođeni pročelnicom dr. sc. Tatjanom Aparac-Jelušić. Također, prisustvovali su studenti poslijediplomskog studija sociologije i knjižničarstva.