Zagora u fokusu hrvatskih znanstvenika

Trodnevni znanstveni skup okupio je u dugopoljskom Domu Kulture više od 50 domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka u područjima geografije, povijesti, arheologije, biologije, etnologije, antropologije i ekonomije, sa zajedničkim ciljem doprinosa poznavanju prostora Zagore koja se već niz godina suočava sa brojnim problemima, poglavito demografske i gospodarske naravi

U zajedničkoj organizaciji Sveučilišta u Zadru, splitskog ogranka Matice Hrvatske i Kulturnog sabora Zagore proteklog je tjedna u Dugopolju održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Zagora između stočarsko-ratarske tradicije, te procesa litoralizacije i globalizacije”. Ovaj trodnevni znanstveni skup okupio je u dugopoljskom Domu Kulture više od 50 domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka u područjima geografije, povijesti, arheologije, biologije, etnologije, antropologije i ekonomije, sa zajedničkim ciljem doprinosa poznavanju prostora Zagore koja se već niz godina suočava sa brojnim problemima, poglavito demografske i gospodarske naravi, te pokušaja da se na ovaj način, upravo u Dugopolju koje u tom kontekstu predstavlja pozitivnu iznimku, stvori kvalitetna osnova za sagledavanje svih problema i njihovo možebitno rješavanje.
Pritom treba istaknuti da se pod pojmom „Zagora” u širem smislu smatra prostor od šibenskog zaleđa i kninskog područja na sjeverozapadu pa sve do vrgorskoga kraja u zaleđu makarskog primorja na jugoistoku. Ovaj prostor, slažu se stručnjaci, predstavlja tipičan primjer tzv. problemskih i nedovoljno istraženih područja u Hrvatskoj, što je istaknuto nebrojeno puta na brojnim primjerima znanstvenih izlaganja i rasprava.
Nakon svečanog otvorenja skupa u utorak, prvoga je dana izložen niz iznimno zanimljivih i relevantnih predavanja koja su u više navrata potaknula na vrlo konstruktivnu raspravu, zaključke i komentare. Među uvodnim temama, valja istaknuti izlaganje pod nazivom „Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice” autora prof. dr. sc. Mate Matasa i doc. dr. sc. Josipa Faričića, koji su inače u kontekstu organizacije ovoga znanstvenoga skupa i najzaslužniji za njegovo uspješno održavanje, te radove o naseljima Zagore i njihovim obilježjima (I. Šimunović), odnosno o geografskim osnovama razvoja Općine Unešić (D. Magaš i A. Blaće).
U poslijepodnevnom dijelu programa prvoga dana uslijedila je treća sjednica sa gospodarskim i prostorno-planerskim temama iz Hrvatske i drugih sredozemnih zemalja tijekom koje su sudionici pokušali na komparativan način sagledati problematiku prostora u zaleđu najčešće gusto naseljenih i razvijenih priobalnih područja. Pritom su se istaknula inozemna izlaganja o izgradnji stanova u zaleđu francuske rivijere (autorica Sophie Liziard i Christine Voiron-Canicio), o prostornim konfliktima između unutrašnjosti i obalnog područja Sardinije (Carlo Donato), te kao dobra protuteža za komparaciju i rad o stanju i mogućnostima razvoja turizma u unutrašnjosti Splitsko-dalmatinske županije (N. Vojnović).
Valja istaknuti da je prvoga dana na znanstvenom skupu nazočio i načelnik općine Dugopolje Zlatko Ževrnja, koji je prisutnima iznio i osnovne podatke o općini, te izložio niz razvojnih planova ove prosperitetne općine koja trenutno prolazi kroz fazu intenzivnoga gospodarskog razvoja.
U okviru sljedeće sjednice na kojoj su izlagane prirodoslovne teme, istaknulo se izvrsno predavanje A. Delića o novim nalazima endemičnog leptira dalmatinskog okaša u Dalmaciji, čija rasprostranjenost djelomično ukazuje i na opće stanje prirodnog okoliša, a mnogo zanimanja izazvalo je i predavanje o promjenama u okolišu središnjeg dijela Dalmatinske Zagore od 18. Stoljeća do danas (B. Fuerst-Bjeliš, S. Lozić i M. Cvitanović), s utvrđenim promjenama u posljednjih 250 godina na temelju komparativne analize dostupnih katastarskih, kartografskih, satelitskih i ostalih izvora.
Idućeg dana uslijedile su sjednice sa povijesnim i jezikoslovnim temama, a u poslijepodnevnim satima i one sociološkoga, demografskog i regionalnog karaktera. Iz prve od spomenutih dviju sjednica valja istaknuti rad o analizi materijalnih ostataka starokršćanske crkveu Niskom (M. Zekan), te u kontekstu jezikoslovlja dva izlaganja o toponimiji (D. Ćurković: „Mikrotoponimija Bitelića” i Z. Banić „Toponimija Dugopolja”).
Posljednja sjednica donijela je i niz tema regionalnoga i demografskog karaktera, pri čemu valja istaknuti predavanje o demografskim procesima u Drniškom kraju kroz posljednjih stoljeće i pol (A. Bralić, S. Ramljak), izlaganje o životu i djelu dr. Andrije Štampara (A. Smoljanović, M. Smoljović, I. Bočina), te zanimljiv rad o problemima i mogućnostima održivog razvoja Omiške zagore na primjeru općine Šestanovac.
Osim dvodnevih izlaganja i rasprava, sudionici znanstvenoga skupa imali su prigodu sudjelovati i na terenskim obilascima užeg prostora Zagore, u sklopu kojih su posjetili i obišli pojedine prirodne fenomene poput spilje Vranjače u Kotlenicama, ali i niz povijesno-kulturnih objekata (npr. crkvu sv. Petra u Muću i Meštrovićev mauzolej u Otavicama), te lokacija koje u suvremeno doba doživljavaju preobrazbu (radna zona Prosika). Za kraj, valja naglasiti da će većina radova na skupu biti objavljena u vidu posebnoga zbornika radova, čiji se tisak može očekivati tijekom prve polovice naredne godine.