Prva pravomoćna presuda zbog preplaćenih kamata donesena u Zadru

Saborski zastupnik Goran Aleksić rekao je jučer da je donesena prva pravomoćna presuda u Hrvatskoj na osnovi privatne tužbe protiv jedne banke zbog nezakonite promjene kamata, a u kojem se banka žalila.
– Županijski sud u Zadru je u slučaju tuženika Šime Rušina odbio žalbu Splitske banke. Ovo je prva pravomoćna presuda protiv neke banke zbog preplaćenih kamata. Istina, postoji još jedna u slučaju jedne odvjetnice koja je tužila banku, ali se banka nije ni žalila. Sada očekujem cunami takvih tužbi. Ovaj slučaj je ohrabrenje za sve koji još nisu tužili banke u ovakvim slučajevima da to sada naprave. S tim da moram ipak napomenuti da je kod konvertiranih kredita to i dalje dvojbeno. Radi se dakle o kreditu u kojem nije izvršena konverzija jer je otplaćen prije konverzije – rekao je Aleksić. Dodao je da je ova presuda značajna za sve one koji su uzeli kredite u kunama i eurima, te za one koji su već otplatili kredite u švicarskim francima, dok ostaje dvojbeno kako će sudovi tretirati kredite konvertirane iz franka u euro.
– To nije sigurno, to je dvojbeno, ohrabrenje je to prije svega onima koji nisu imali CHF kredite – euro i kunski krediti. Oni svi imaju isti način promjene kamatnih stopa, dakle radi se o nezakonitim promjenama kamatnih stopa u svim takvim kreditima – rekao je Aleksić. On je pojasnio da se Splitska banka više ne može žaliti redovitim pravnim lijekom jer je iznos isplate po tužbenom zahtjevu premalen za Vrhovni sud. Aleksić je rekao da je ovakvih kredita oko 100.000, u ukupnoj vrijednosti od oko pet milijardi kuna.
Prekršajni postupci
Sudeći po zasad neslužbenim informacijama, dvije banke – Sberbank i RBA, protiv kojih je HNB pokrenuo prekršajne postupke zbog konverzije, za svoje će prekršaje, presudi li sud da su krive, obje zajedno platiti najviše 600.000, a najmanje 240.000 kuna, odnosno između 32.000 i 80.000 eura. One su, kako nam neslužbeno pojašnjavaju u HNB-u, u konverziji napravile prekršaje no kako su ih ispravile, neće biti kažnjene sa zakonskih 80.000 do 200.000 kuna po svakom ugovoru s klijentom, već ih sud može kazniti samo za kašnjenje ispravka. Kako je HNB pokrenuo tri prekršajna postupka – jedan protiv Sberbanke i dva protiv RBA, pri čemu svaki nosi maksimalnu kaznu od po 200.000 kuna, to znači da će obje banke u najgorem slučaju proći s kaznom od 80.000 eura, što je cijena, primjerice, prosječnog stana u Zagrebu. HNB je nezakonitost ustanovio i u Addiko banci (bivši Hypo), no u tom slučaju prekršajna prijava nije podnesena.
Iako su svojim klijentima pokušale nametnuti na potpis loše izračune konverzije, banke za to neće biti kažnjene, kako zakon kaže po svakom ugovoru, već samo zato što su, nakon opomene HNB-a, još i zakasnile klijentima dostaviti pravilan izračun. Da ih se prijavilo za svaki ugovor, a ne samo zbog kašnjenja ispravka, kazne bi bile daleko veće i cijenile bi se u milijardama kuna.
Kako je ranije priopćio HNB, obradili su 2.251 prigovor potrošača te je izmijenjeno 27.220 aneksa ugovora o kreditu nakon što su iz njih isključene sporne odredbe. Za 400 klijenata jedne banke, nije navedeno koje, ispravljeni su izračuni korištenjem kamatne stope na točan datum, a 544 nova izračuna konverzije dostavljena su i klijentima s otkazanim kreditima.
Povijesni događaj
U Udruzi Franak jučer nam nisu znali reći hoće li dvije banke protiv kojih su pokrenuta tri prekršajna postupka kaznu platiti za svaki pogrešan aneks ugovora, odnosno ugovor, no neslužbene informacije kažu da neće, već samo kaznu zbog kašnjenja. Udruga je priopćila kako su jako zadovoljni što su uspjeli doći do traženih podataka, smatrajući to “povijesnim događajem”.
“Pokazalo se u odgovoru HNB-a da tri banke prednjače u nezakonitostima oko konverzije CHF kredita. Sad ih napokon možemo i imenovati: Addiko banka (bivša Hypo Alpe Adria banka), Raiffeisen i Sberbank. Upravo transparentan rad HNB-a i objava ovih informacija su jako važni za zaštitu budućih korisnika kredita. Objavom konkretnih imena banaka koje si dozvoljavaju nezakonito poslovanje, u budućnosti će odvratiti banke od takvog ponašanja i u konačnici će se unaprijediti kvaliteta bankarskog tržišta te povećati zaštita potrošača. Na kraju će se i povećati povjerenje građana u rad banaka”, stoji u priopćenju. Jako je žalosno, nastavljaju, da su morali proći instancu povjerenice za informiranje i Visokog upravnog suda, odnosno čekati devet mjeseci kako bi došli do informacija koje je HNB zapravo sam trebao objaviti u interesu javnosti. “Suprotno tome, HNB je do sada odlučio tajiti podatke, što kao posljedicu baca sumnju na rad HNB-a te izaziva nepovjerenje građana u rad središnje banke i cijelog bankarskog sektora. Takvo ponašanje je kočnica za rast potrošnje i gospodarstva”, zaključuju.