Zadarska županija od početka godine isplatila 1,6 milijuna kuna za 1.043 bebe

Slika korisnika valentinam
Povećanje rodiljnih naknada
Ove godine smo rodiljne naknade povećali s 400 na 1.000 kuna za prvo i drugo te 5.000 za treće i svako sljedeće dijete. Sukladno našim saznanjima, Zadarska županija je u odnosu na svoju veličinu i ostale gospodarske čimbenike pri vrhu po visini naknada, naglasio je Maruna
Zadarska županija po visini naknada pri hrvatskom vrhu

Od početka 2018. godine Zadarska županija zaprimila je više  od tisuću zahtjeva za rodiljne naknade, što je porast od otprilike deset  posto u odnosu na 2017. godinu.

Razlog toj promjeni je svakako povećanje rodiljnih naknada za novorođenu djecu koje su s početkom 2018. godine naknade podignute s 400  na 1.000 kuna za prvo i drugo dijete, te na 5.000 kuna za treće i svako  iduće dijete.

Bernard Maruna, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu  skrb, kazao je kako pozdravljaju povećanje od 10 % u broju zahtjeva koje  Županija bilježi u odnosu na isto razdoblje u 2017. godini, no dodao je  kako ne može predvidjeti hoće li se trend povećanog broja zahtjeva nastaviti i dalje.

- Do sada je isplaćeno 1.600.000 kuna za 1.043 djeteta. Povećanje  ćemo moći komentirati početkom sljedeće godine kada se objavljuju  službeni podaci o broju rođene djece kada će se uzeti u obzir i broj zahtjeva koje će za 2018. godinu dobiti Županija, objasnio je Maruna naglasivši kako je porast naknada zasigurno dobrodošao kao dodatni jednokratni izvor novčanih sredstava za novorođenu djecu.

Rodiljna naknada je mjera koju tijekom godina provodi Zadarska  županija, no nije i jedina, nastavio je Maruna kazavši kako demografska  kretanja ovise o nizu faktora te se za njihovo predviđanje provodi niz  složenih istraživanja, mjera i postupaka od nadležnih institucija na  državnoj razini.

- Broj zahtjeva prema Županiji samo je jedan od faktora u demografskom kretanju, dodao je Maruna podsjetivši kako novčane naknade Zadarska županija isplaćuje od sredine rujna 2014. godine, a koje su do  2018. godine iznosile 400 kuna po djetetu.

- Ove godine smo ih povećali na 1.000 kuna za prvo i drugo te 5.000 za  treće i svako sljedeće dijete. Sukladno našim saznanjima, Zadarska  županija je u odnosu na svoju veličinu i ostale gospodarske čimbenike  pri vrhu po visini naknada, naglasio je Maruna dodavši kako većina  županija u vrijeme kada je Zadarska županija počela, nije isplaćivala  naknade na novorođenu djecu te je taj trend u porastu zadnje dvije godine.

Naknade se planiraju isplaćivati u 2019. i u 2020. godini prema planiranim projekcijama u proračunu Zadarske županije, kazao je dodavši  kako je u zadnjem desetljeću u području zdravstva posebna pozornost  usmjerena jačanju kontinuiteta zdravstvene zaštite koji se postiže ukupnom organizacijom zdravstvene djelatnosti.

- U ovom dijelu za istaknuti je projekt reorganizacije djelatnosti Hitne  medicine koja je na području Zadarske županije formalno započela u  rujnu 2010. godine osnivanjem Zavoda za hitnu medicinu Zadarske  županije. Danas je Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije vrlo  značajna ustanova osnivača, a od 1. lipnja 2018. godine unutar ustanove  objedinjeni su djelatnost hitne medicine i djelatnost sanitetskog prijevoza, kazao je Maruna naglasivši kako je od 2010. godine do sada broj liječnika u djelatnosti hitne medicine, koji su kroz timove T1 24 sata dostupni stanovništvu, s 10 porastao na 35, što je utvrđeno kao minimalni  standard u mreži hitne medicine za područje Zadarske županije.

Kako u segmentu rodiljnih naknada i hitne medicine, tako i u svim  drugim, županijski Upravni odjel za zdravstvo uvijek je fokusiran na podizanje razine zdravstvene zaštite kao i na potporu pozitivnim demografskim trendovima. 

Prvi brod za hitni medicinski  prijevoz 2020.

Pročelnik Maruna spomenuo je kako su od 2010. godine timovi hitne medicine  utvrđeni i za otoke (Ispostave Zavoda na Ugljanu i Pagu) te da se 2020. godine u  „voznom parku“ naše ustanove očekuje i prvi brod za hitni medicinski prijevoz čime  će se dostupnost zdravstvene zaštite značajno poboljšati. Podsjetimo, hitni medicinski prijevoz morem nikada nije bio sustavno riješen, sada se obavlja uz pomoć ljudi i  brodova lučke kapetanije i pomorske policije, po potrebi i helikopterima oružanih  snaga i policije. 

Drugi važan pomak u smislu poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite, nastavio je  Maruna, svakako je  izgradnja Poliklinike Opće bolnice Zadar koja je formalno započela 2007. godine i završena prošle godine, odnosno u tijeku je preseljenje planiranih djelatnosti u nove prostore.

Izgradnja i opremanje dnevnih  bolnica

Dotaknuo se pročelnik za zdravstvo i projekta izgradnje i opremanja dnevnih bolnica kojeg je nositelj Opća bolnica Zadar.

- Radi se o izgradnji i opremanju dnevnih bolnica Odjela za pulmologiju, onkologiju, infektologiju i dermatologiju Opće bolnice te adaptaciji i opremanju dnevne bolnice Službe za kirurgiju“ koji je 2016. godine prijavljen na ograničeni poziv za dostavu projektnih prijedloga u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija  2014. – 2020., kazao je Maruna dodavši kako je OB Zadar bila jedna od 28 prihvatljivih prijavitelja u kategoriji kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i  općih bolnica, a projekt se financira iz bespovratnih sredstava u iznosu do 100%  prihvatljivih izdataka. Ukupna vrijednost projekta je oko 50 milijuna kuna, odnosno  49.999.865,00 kuna, a provodi se u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca  2019. godine, kazao je Maruna.

Povlačenje EU sredstava

Osnova projektnog planiranja, pa samim time i povlačenja EU sredstava u području zdravstva, temelji se na nacionalnoj strategiji razvoj zdravstva i nacionalnim  planovima i programima, kazao je Maruna. Tako je, primjerice, u Zadarskoj županijskoj strategiji razvoja do 2020. godine kao cilj utvrđeno poboljšanje i dovođenje u  ravnotežu sustava zdravstvene zaštite na cjelokupnom području Zadarske županije.

- To, dakako, planiramo kroz organizaciju rada zdravstvenih ustanova kojih smo  osnivači, a koje imaju planove i programe vlastitog razvoja. Što će se i iz kojih izvora  financirati određeni projekti ovisno je o operativnim programskim okvirima unutar  kojih će se provoditi financiranje u narednom razdoblju, zaključio je Maruna.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)