NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO Približila magiju teatra mnogim Zadranima

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Milena Dundov, lutkarica preko pola stoljeća
Jako sam ponosna zbog ove nagrade, naročito zato jer je ovo moj grad. Cijeli svoj elan, sve ono što znam, svoj talent, sve sam uložila u ovaj grad i u njegove mlade ljude. Mislim da je ova nagrada rezultat moga truda i rada i jako sam ponosna zbog toga. Pomalo sam zatečena i počašćena, rekla nam je Milena Dundov
PETAR FABIJAN
Milena Dundov, rodom je iz Preka, a cijeli radni vijek provela je radeći u zadarskom Kazalištu lutaka

Milena Dundov, dugogodišnja redateljica i djelatnica Kazališta lutaka Zadar koja je svojom bogatom karijerom približila magiju teatra mnogim Zadranima predložena je za Nagradu grada Zadra za životno djelo.
- Jako sam ponosna zbog ove nagrade, naročito zato jer je ovo moj grad. Cijeli svoj elan, sve ono što znam, svoj talent, sve sam uložila u ovaj grad i u njegove mlade ljude. Mislim da je ova nagrada rezultat moga truda i rada i jako sam ponosna zbog toga. Pomalo sam zatečena i počašćena, rekla nam je Milena Dundov. Dodala je kako je kroz dugogodišnju karijeru dobila jako mnogo nagrada za svoj rad i ovo je još jedna u nizu.

S mladima i za mlade

Inače, Milena Dundov rodom je iz Preka gdje je provela prve godine djetinjstva. Nakon toga život je odvodi u Šibenik, te potom nazad u Zadar gdje je cijeli radni vijek provela radeći u zadarskom Kazalištu lutaka. Karijeru je započela kao glumica i redateljica, a poslije je bila i mentorica mladim glumcima.
Iako u mirovini već 13 godina, i dalje aktivno radi kako u kazalištu tako i na raznim projektima te svakako ne miruje.
- Već 13 ili 14 godina sam u mirovini, ali do danas nisam prestala raditi, te ukupno radim 54 godine. Cijelo vrijeme sam radila u kazalištu, ali i na raznim projektima, kako u županiji, tako i izvan. Radila sam i na dramskim projektima, na akademijama, dočeku pape Ivana Pavla II., otkrivanju biste predsjednika, te brojnim drugim velikim događanjima u Zadru. Na neki način uložila sam cijelu sebe u ovaj grad, a naročito za mlade. Radila sam jako mnogo za djecu, za mlade i s mladima. Organizirali smo razne radionice koje se pamte, događanja, prekrasna druženja s djecom koja su čarobna, govori nam Dundov.
Na pitanje koji bi događaj istaknula kao poseban, kao onaj koji joj je u neku ruku obilježio karijeru rekla je kako je takvih bilo mnogo, ali svakako je uspjela izdvojiti jedan za kojega smatra da joj je obilježio karijeru.

Lutkarstvo nije lutka nego način razmišljanja

- Poslije prvog ratnog primirja bili smo prvo kazalište iz Hrvatske koje je imalo gostovanje u inozemstvu. Išli smo u Francusku gdje smo imali tri projekta - »Malu čarobnicu«, »Ribara Palunka«, a koji je dobio Grand Prix nagradu i našu veliku predstavu »Muku svete« Margarite. Taj doček u Francuskoj, kako su ti ljudi suosjećali s nama znajući da smo došli iz jednog grada koji je neprekidno rušen i da smo mi donijeli svoju Dalmaciju, svoju kulturu, to je bio neopisiv i nezaboravan osjećaj. Kad smo davali »Muku svete Margarite« na međunarodnim festivalima sve se diglo na noge. Oni su u tom mučenju i čerečenju Margarite prepoznali našu domovinu koju muče i komadaju. Tada smo se osjećali kao ambasadori kulture naše zemlje i grada. Ovo je na mene ostavilo jak utisak za cijeli život, prisjetila se Dundov tih teških vremena. Dodala je kako je s ovom predstavom na Marulovim danima hrvatske drame bila je prva lutkarica koji je uz velika dramska imena dobila nagradu za glumu.
- Ovo mi je bio vrhunac karijere i to je nešto što ću pamtiti za cijeli život. Imala sam sreću da se u jednom trenutku u kazalištu lutaka radili veliki umjetnici - Branko Stojaković, Zvonko Festini, profesor glazbe Antun Dolički, kasnije Mojmir Mihatov, koji je bio vrhunski likovnjak, Luko Paljetak... Svi ovi umjetnici su bili i nagrađivani zbog svojeg umjetničkog postignuća i rada. Mi smo tada bili jedan tim koji je dan i noć razmišljao o teatru. Rezultat tih studija je to veličanstveno otkriće da lutkarstvo nije lutka nego način razmišljanja. Ono je metafora, simbol, dakle neograničeno je. To uvjerenje nas je držalo i upravo su tada nastale te naše velike predstave - »Muka svete Margarite«, »Ribar Palunko«, »Ružno pače«, »Zvjezdan« Oscara Wildea, »Planine«, sve ovjenčane brojnim grand prixovima na međunarodnim festivalima. Među ovim predstavama posebno moram istaknuti i našu veliku »Juditu« koja je nastala u suradnji s pokojnim Marinom Carićem, a koja je otvorila Marulove dane, istaknula je velike uspješnice zadarskog Kazališta lutaka koje su bile u rangu svjetskih predstava i koje su postavile dobre temelje na kojima i današnje kazalište i dalje raste.

Svevremenska »Tri prašćića«

Kao jednu od predstava, koja joj je posebno draga i na koju je ponosna istaknula je i svevremenska »Tri praščića«, koja se i nakon 35 godina od praizvedbe i dalje igra i razvaseljava nove generacije djece. Za ovu predstavu ističe kako je ovo prava lutkarska minijatura koja leži na jednoj metafori koju svi prepoznaju - u strahu su velike oči. Dakle, kad je strah, vuk je velik preko cijele scene, ali kad straha nema, vuk je mali. Na ovaj način, pojašnjava Dundov, pomagali su djeci da se oslobode od straha prema vuku. Međutim, dodaje, vuk može biti sve i svašta.
- Kroz karijeru radila sam s brojnim umjetnicima, među kojima bih istaknula i Zlatka Svibena, jednog od najvećih dramskih režisera koji je radio predstavu »Čarli i tvornica čokolade«. Meni je žao što smo imali takve uvjete pa je malo djece uspjelo vidjeti ovu predstavu jer je ovo veličanstvena predstava. Takđer, surađivala sam i s Wieslawom Hejnom s kojim sam radila predstavu na lutkarskoj akademiji u Osjeku te smo dobili brojne nagrade. Kroz svoj rad sam puno ulagala i davala sebe, ali sam imala i priliku raditi s tako divnim kolegama i umjetnicima i to je ono bogatstvo koje sam stekla kroz život, zaključila je Dundov.
Za kraj smo je upitali kako bi komentirala sadašnje stanje u lutkartsvu u Hrvatskoj.
- ​Sada mi se čini kao da smo malo putem posustali, kao da smo taj način lutkarskog razmišljanja bacili u kut, a što nije dobro. Naime, cijela jedna generacija živjela je i disala za teatar te apeliram na mlađe kolege da se stisnu, okupe i da opet naprave svjetski teatar, poslala je poruku Milena Dundov zaključivši kako joj je rad u kazalištu njezina velika i neprolazna ljubav.

 

Nagrade

Milena Dundov dobila je za svoj rad i brojne nagrade.
Godine 1995. je dobila Red Danice hrvatske s Marulovim likom.
Godine 1995. predstava »Zvjezdan«, kojoj je bila redateljica, dobila je nagradu za lutkarsko ostvarenje godine. Ista predstava je te 1995. dobila 7 nagrada na festivalima SLUKH-a i PIF-a, uključujući i nagradu za najbolju predstavu u cjelini.
Milena Dundov je, uz Zlatka Boureka, prvi laureat Vukovarskog lutkarskog proljeća. Ovo je prestižna nagrada, jer je pokroviteljem ovog festivala hrvatski ogranak UNIMA-e, svjetske organizacije koja promiče lutkarstvo u svijetu.
Povodom 13. Vukovarskog proljeća 2008. godine Dundov je dobila Povelju za životno djelo za doprinos glumačkoj umjetnosti hrvatskog lutkarstva.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno