Ne smijemo »prokockati« bogatstvo od preko 1200 vrsta školjaka i puževa u Jadranu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Zadranin Alen Petani, vlasnik jedne od najvećih malakoloških zbirki u Hrvatskoj
Autor: 
Trenutno u Jadranu imamo preko 1200 vrsta školjaka i puževa, a naš je cilj skrenuti pozornost na očuvanje tih vrsta tako što svim zainteresiranima pokazujemo život koji se krije ispod površine mora, rekao je Petani ukazujući na alarmantnu činjenicu koju je primijetio tijekom svojim istraživanja, a to je da je na nekim mjestima čak 80% manje života nego unazad nekoliko godina
Vedran SITNICA
Alen Petani, vlasnik je impresivne malakološke zbirke

U Gradskoj knjižnici Zadar, Ogranak Aleksandar Stipčević - Arbanasi ovog je tjedna otvorena zanimljiva izložba »Blago morskih dubina«, malakološka izložba iz privatne zbirke Alena Petanija koja sadrži puževe i školjke našeg i svjetskih mora. U Jadranskom moru nalazi se oko 1200 različitih vrsta puževa i školjaka od čega je 90% vrsta manje od 4mm, a posjetitelji knjižnice imat će priliku vidjeti veće primjerke kojih je u našem moru nešto manje, ali zato nam je većina poznatih. Uz njih je predstavljen i dio zanimljivih vrsta iz svjetskih mora i oceana. O svojoj impresivnoj zbirci, ali i svom dugogodišnjem radu govorio nam je sam autor izložbe Alen Petani.

Hobi iz djetinjstva

- Prvu sam školjku kući donio s tri godine, našao sam je na plaži u Arbanasima i moje zanimanje za malakologiju seže još do tada, govori nam Petani kojemu je malakologija samo hobi, dok je po struci geodet.
- To je jedan malo jači hobi, ozbiljnije sam se time počeo baviti ‘85. godine i od tada sam upoznao razne vrste Jadranskog i svjetskih mora, prepričava Petani koji je vlasnik jedne od najvećih malakoloških zbirki u Hrvatskoj. Alen ima impresivnu malakološku zbirku jadranskih vrsta dok od svjetskih primjeraka ima »što mu, srećom, dođe pod ruku«, kako kaže.
- Ima nekoliko kolega u Splitu koji imaju jednako tako velike zbirke, a jedna velika zbirka postoji i u Osijeku, ali nije čista malakološka zbirka te u njoj ima dosta školjaka iz svjetskih mora. Postoje neke kolekcije diljem Hrvatske, a i u zadarskom muzeju imamo neku manju kolekciju, prepričava nam Petani dodajući kako sam jako dobro surađuje s Prirodoslovnim odjelima Narodnog muzeja Zadar te im često pomogne pri postavljanju izložbi. Na izložbi su izložene dvije vitrine jadranskih vrsta školjaka te dvije vitrine školjaka iz svjetskih mora. Ideja je bila pokazati raznolikost vrsta školjaka i puževa. Zanimljivost našeg mora je u tome što je gotovo 90% tih vrsta manjih od 5 milimetara što je prosječnom promatraču gotovo nevidljivo, dok je samo 10% onih većih od toga, a cilj je bio prikazati upravo te veće vrste, od kojih su nam mnoge i poznate. Petani je većinu primjerka pronašao sam, a aktivno je sudjelovao u mnogim istraživanjima te je u posljednjih 35 godina, koliko se bavi malakologijom, pomogao u otkrivanju novih vrsta.

Važan doprinos znanosti

- Trenutno u Jadranu imamo preko 1200 vrsta školjaka i puževa, a naš je cilj skrenuti pozornost na očuvanje tih vrsta tako što svim zainteresiranima pokazujemo život koji se krije ispod površine mora, govori Petani.
Iako smo grad na moru, dodaje on, i iako Zadar ima dugu povijest proučavanja morskih bića, nastala je rupa u proučavanju pa gotovo od doba Špire Brusine nije bilo ozbiljnijeg proučavanja malakologije, a kako nam govori naš suradnik ni sada nemamo pravog stručnjaka za malakologiju. Zajedno sa stručnjacima iz Hrvatske Petani je krenuo u proučavanje ovih sitnih bića s nadom kako će dati neki doprinos ovoj važnoj znanstvenoj grani, što je i učinio. Tako je, među ostalim, Alen Petani zaslužan za niz otkrića i potvrda niza vrsta školjaka u Jadranu, a uz Jakova Prkića, Đanija Iglića i Lea Lanča autor je i knjige »Stražnjoškržnjaci Jadranskog mora«. Slikovni atlas i popis hrvatskih vrsta puževa bogata je publikacija koja je nastajala četiri godine, a prikazuje fotografije morskih puževa koji se mogu pronaći u našem moru. Sadrži kratki uvod, popis svih hrvatskih vrsta i fotografski dio koji zauzima 376 stranica. Na popisu se nalazi 270 vrsta, od kojih je njih 170 prezentirano brojnim fotografijama živih primjeraka, među kojima se posebno ističe 15 vrsta koje su nove za znanost. Na popisu se nalazi 105 vrsta čiji nalazi u Hrvatskoj dosad nisu bili registrirani u literaturi, a među njima je i 79 vrsta čiji nalazi su novi za čitavi Jadran. Impresivne fotografije ovih morskih ljepotana mogu se pronaći i na izložbi u Arbanasima, a autor fotografija je Đani Iglić.

Čovjekov utjecaj na more

- Cilj naše izložbe je proširiti ljudima vidike. Mnogi uopće ni ne znaju što je malakologija, nisu ni svjesni koje sve vrste žive u našem moru pa se iznenade, mnogi ih nemaju priliku nikad ni vidjeti uživo pa je ovakva izložba izvrsna prilika za upoznavanje s morskim bićima, naglašava Petani dok nas ponaosob upoznaje sa svakom vrstom puževa predstavljenom na izložbi.
- Mnogi su od njih jako zanimljivi, svaki ima svoje posebnosti, a ovom izložbom svi se mogu s njima upoznati. Cilj nam je privući najmlađe generacije pa imamo izložbe predavanja, malakološke radionice koje organiziramo u sklopu eko akcija, sve s idejom da zainteresiramo naše mlade sugrađane. Možda se neće baviti malakologijom, ali možda se netko od njih i zainteresira za spužve, koralje ili nešto treće, govori Petani koji je za svoj rad, zajedno sa suradnicima, priznat u svijetu podvodne biologije, a njihova je knjiga dobila pohvale najboljih hrvatskih stručnjaka. U svojem radu pokušavaju upozoriti na probleme s kojima se podvodni svijet susreće, a osim klimatoloških promjena i prirodnih ciklusa, čovjekova je ruka ostavila značajan negativan utjecaj.
- Kroz povijest je bilo dosta problema, neke su vrste nestale sam od sebe, neke su devastirane pod utjecajem bakterija, na neke je utjecala promjena temperature mora i slično. Razni su čimbenici i razlozi nestanka neke vrste. Nažalost, mi vidimo samo vrh sante jer se nitko ne bavi manjim organizmima koji nestaju, ističe Petani dodajući alarmantnu činjenicu koju je primijetio tijekom svojim istraživanja, a to je da je na nekim mjestima čak 80% manje života nego unazad nekoliko godina.

Poziv svim zainteresiranima

- No nije samo to razlog, veliki utjecaj je komercijalni ribolov koji devastira morsko dno te uništava staništa tim sitnim bićima, nestaje njihov prirodni habitus pa nestaju i oni. Međutim, kaže Petani, nije sve tako negativno. Život nas iznenađuje, priroda se stalno obnavlja i onda se neke vrste pojave tamo gdje ih nikad ne bismo očekivali. Nadamo se kako ćemo našim akcijama podići svijest građana, i djece i starih o potrebi brige za more, zaključuje Petani te dodaje kako se svi zainteresirani mogu obratiti i Ronilačkom klubu Sv. Roko iz Bibinja, čiji je i on član, kako bi saznali nešto više o ovom bogatom svijetu morskih dubina.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno