Zakonom zaštititi suhozidnu gradnju

Ideju o zaštiti potaknula je voditeljica nacionalnog programa “Kamen, suhozidna gradnja i krajobraz Jadrana” dr. Aleksandra Faber, a udruga “Suhozid” je koordinirala inicijativu i u nju uključila Grad Novalju, Općinu Kolan i Mali Lošinj. Tražit ćemo pismenu potporu svih županija, gradova i općina koji se žele pridružiti inicijativi, kaže Butković
Udruga “Suhozid” iz Kolana Ministarstvu kulture predložit će donošenje Zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje kao materijalnog kulturnog dobra ili ugradnju odgovarajućih zakonskih propisa u postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Uz suhozide želi se zaštititi i druga stara suhozidna gradnja, objekti uz more, mlinovi i mostovi, stambeni objekti na pašnjacima i u poljima, staje, bunari i skloništa u poljima na području otoka Paga, ističe Ivo Butković, predsjednik Udruge “Suhozid”.
– Ideju o zaštiti potaknula je voditeljica nacionalnog programa “Kamen, suhozidna gradnja i krajobraz Jadrana” dr. Aleksandra Faber, a udruga “Suhozid” je koordinirala inicijativu i u nju uključila Grad Novalju, Općinu Kolan i Mali Lošinj. Tražit ćemo pismenu potporu svih županija, gradova i općina koji se žele pridružiti inicijativi. U inicijativi smo naznačili da bi se zaštitom suhozida odalo priznanje svim graditeljima suhozida koji su napravili spomenik borbi za opstanak na rodnoj škrtoj grudi, zaštitio bi se dokument o mudrom pristupu okolišu, očuvali bi se postojeći suhozidi i nastavila tradicija njihova građenja te bi se omogućilo njihovo iskorištavanje u turističkoj i obrazovnoj ponudi, smatra Butković.
Važno je reći da je gradnja suhozida tradicija stara više od tisućljeća. Suhozidi, odnosno kamene ogradice nastale su vrijednom rukom paških težaka i ovčara, a već tisućljećima su međe između parcela po otočnim pašnjacima i poljima. Protežu se od Paškog mosta sve do Luna, po cijelom otočnom prostoru izvan naselja. Svojim oblicima, površinom, izgledom i namjenom, jedan su od najreprezentativnijih primjera pučkog autohtonog graditeljstva. Suhozidi su podignuti kao prirodne granice parcela. Visoki su od 80 centimetara do jedan metar, dovoljno visoki da ovca ne preskoči, i dovoljno je istaknuti da se s udaljenosti raspoznaju granice parcela. Pretpostavlja se da na otoku postoji skoro 200 kilometara podignutog suhozida. Ujedno taj podatak govori da se radi o zanimljivoj tisućljetnoj tradiciji gradnje kamenom, koja izaziva pažnju i divljenje.