Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

Milanović: Uvijek su najglasniji ljudi najnečistije savjesti

Autor: Novi list

27.11.2012. 23:00
Milanović: Uvijek su najglasniji ljudi najnečistije savjesti

Foto: PIXELL



U tri godine niste ništa napravili, samo ste čekali izbore i još imate građanskog obraza ustati i prozivati nekoga. Vi ste bazično nepošteni, oprao je Milanović bivšeg ministra gospodarstva Đuru Popijača


Otkako je započelo jesensko zasjedanje Sabora, premijer Zoran Milanović postao je odriješitiji prilikom svojih gostovanja u parlamentu, a u razmjeni replika s oporbenim zastupnicima obično jedan od njih najviše verbalno nastrada. Nakon HDZ-ovca Davora Stiera i predsjednika Hrvatskih laburista Dragutina Lesara, jučer je na red došao bivši ministar gospodarstva Đuro Popijač (HDZ). Raspravljalo se o vladinom prijedlogu za 2013. godinu, a ispočetka je Milanović bio suzdržan prema HDZ-ovim zastupnicima koji su kritizirali taj dokument. Čak im je priznao određenu konstruktivnost u pristupu, no Popijaču nije oprostio tvrdnje da Vlada nije ništa napravila u procesu restrukturiranja brodogradilišta, za što joj program ostavili njihovi prethodnici.
– Vas su gospodine predsjedniče Vlade dočekali programi restrukturiranja koje je prihvatila Europska komisija. A jedino što ste u ovoj godini učinili to je da potpuno nepotrebno pošaljete u stečaj brodogradilište Kraljevica, bila je Popijačeva jučerašnja prva replika.
Peta brzina
Premijer je tu bio još ponešto zakopčan, nije odmah ubacio u petu brzinu.
– Uvaženi kolega Popijač, vašu intervenciju smatram skandaloznom, baš skandaloznom. Bili ste potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva, niste ništa napravili u brodogradnji. Znate što je nešto u brodogradnji? To je da se potpiše ugovor. Govorite o nekakvom programu, ali što je to bez ugovora? Što to znači, povisio je ton Milanović najavljujući da se “ovih dana treba potpisati ugovor” o kupnji brodogradilišta.
Međutim, Popijaču vrag nije da mira, pa se za pola sata javio kako bi nastavio polemiku s Milanovićem.
– Na osnovu programa za restrukturiranje brodogradilišta potpisali smo pristupni ugovor s EU. To je za vas skandalozno, a reći ću vam što je skandalozno, to što niste nastavili te programe i što ove godine niti jedno brodogradilište nije ugovorili niti jedan brod, vratio se u igru Popijač. Još je Vladi spočitnuo političko kadroviranje i instaliranje podobnih, pa tako sada “Plinacro ima u upravi petero članova, a prije je bio samo jedan direktor u tom poduzeću s 200 zaposlenih”.
Kompromitacija
Predsjednik Vlade tada je odlučio potpuno kompromitirati njegovu političku vjerodostojnost.
– Uvijek su najglasniji ljudi najnečistije savjesti. Vi govorite o političkom kadroviranju, kako ste postali ministar? Na kojim ste listama prije toga bili? Tko vas je postavio u FINA-i? Uvijek ste bili uz onoga kome ste u tom trenutku mogli služiti. I vi ovdje držite moralne kritike? U tri godine niste ništa napravili, samo ste čekali izbore i još imate građanskog obraza ustati i prozivati nekoga. Vi ste bazično nepošteni, oprao je Milanović bivšeg ministra gospodarstva. Popijača je u zaštitu uzela Jadranka Kosor koja ga je dovela u svoju vladu i bila mu šefica. Podsjetila je da je Popijač prije dolaska u Banske dvore bio ravnatelj HUP-a.
– Vi ste omalovažili i ponizili i poslodavce, ocjenila je nekadašnja premijerka. Milanović joj je objasnio da je krenuo mirno, ali ne može odšutjeti “ako me provociraju ljudi koji bi trebali biti pristojni i ponizni”. Inače, Popijača je 2002. Račanova vlada, u kvoti HSLS-a, imenovala direktorom FINA-a, a godinu dana kasnije na parlamentarnim izborima bio je kandidat na HSS-ovoj listi. U HDZ se učlanio u kolovozu 2010., kad je već bio ministar.
Tijekom rasprave, oporba je napadala Vladu da nije pokrenula investicije, napravila nikakve strukturne reforme, ali je u godinu dana zabilježen pad industrijske proizvodnje, izvoza i rast nezaposlenosti. HDZ-ovci su isticali kako je Milanovićeva vlada primjer “velikih ambicija i manjka znanja i sposobnosti”. Stier nije propustio staviti premijeru sol na ranu koju mu je napravio HNS protivljenjem uvođenju poreza na nekretnine.
– Tu su vas ostavili na cjedilu, pridružili su se HDZ-u u procjeni da nam takav zakon sada ne treba. Hoćete li imati potporu HNS-a u provedbi ovog proračuna, stoje li oni iza njega, upitao je HDZ-ov zastupnik premijera. Nije dobio odgovor.
Sve na papiru, ali…
Uime zastupničkog Kluba HDZ-a govorila je Martina Dalić.
– Na papiru sve to ide, ali trendovi koje vidimo ne ohrabruju. Stoga sa strane rasta proračuni baš i ne dolazi neka pomoć. A rasta među ostalim nema zato što se je propustilo baviti rashodnom stranom. Propustila se ta strateška prilika prve godine mandata da se otvore teška pitanja vezana uz sve ono što se financira s rashodovne strane. Na taj način propustilo se je stvoriti prostor u koji bi se mogli uklopiti novi rashodi za koje se znalo da dolaze. Rashodi vezani uz transfere EU i financiranje europskih projekata. Ti će rashodi rasti u 2013., a i u sljedećim godinama. Znalo se i za kamate. Između ostalog i zbog toga je i donesen Zakon o fiskalnoj odgovornosti kako bi se na podređeni način i ozakonila i potakla provedba strukturnih reformi, rekla je Dalić.
Ministar financija Slavko Linić rekao je da su kamate za iduću godinu oko 9,5 milijardi, a ukupni je deficit 10,9 milijardi kuna.
– Znači enormna količina našeg deficita otpada na kamatu. Promatrajući 2014. i 2015. vidi se da se deficit izjednačuju s kamatom. Prema tome izazov će biti kako smanjiti tu kamatu. Kako vratiti otplatu kamata ili plaćanje kamata u prihode, a ne na deficite. Deficit znači da mi u ovom trenutku kamate plaćamo iz zaduženja. Prema tome ne da ne vraćamo naše dugove, ne vraćamo ni kamatu, rekao je Linić. Dodao je da je baš zato Vlada odlučila pokazati da mora jednim dijelom štedti, te da se ta štednja odnosi na dio plaća za javni državni sektor.
– Da jednostavno pokažemo da smo odgovorni prema svojim investitorima. Nismo dirali mirovinski sustav iako je to najveći problem za Vladu u sljedećim godinama. A to je da mirovine iznose oko 35 milijardi kuna, a da iz doprinosa osiguravamo samo 16 milijardi, rekao je Linić. On je najavio “bitku za radna mjesta i povećanje zaposlenosti”, ali ne kroz državnu potrošnju nego kroz investicije i to kako državne tako i privatne.
– Država je ove godine pripremila za investicije tako što je provela dosta restrukturiranja u državnim tvrtkama, kako bi ojačale rezultate poslovanja i stvorile vlastiti kapital za ulaganja. Vlada pomaže i privatnom sektoru kako bi se održala proizvodnja i krenulo u investiranje, rekao je Linić koji je za sljedeću godinu najavio i “bitku za veću ekspanziju u izvozu te za konkurentnost”, a sve to kroz manje porezno opterećenje i održavanje cijene kapitala kako bi hrvatsko gospodarstvo od srpnja 2013. bilo konkurentno na zajedničkom tržištu EU.