Europska odredišta ovog ljeta usporila rast

Slika korisnika martinazd
"Europski turizam – trendovi i perspektive" 3.Q 2019.
TOURISM ECONOMICS
Tablica očekivanja gospodarskih kretanja u najznačajniim zemljama svijeta ključno će utjecati na sudbinu turizma

Europa je i dalje vodeće svjetsko turističko odredište i europska desetogodišnja ekspanzija održana je unatoč vanjskim šokovima, što signalizira zrelost i otpornost sektora. Ipak, tržišni udio regije i dalje se smanjuje (sa 54% u 2008. na 51% u 2018. godini), uglavnom zbog povećane konkurencije iz tržišta u rastu i nastajanju u Aziji i Tihom oceanu, stoji na početku opsežnog elaborata Europska komisije za putovanja (ETC) naslovljene "Europski turizam – trendovi i perspektive" 3.Q 2019., dakle za treći kvartal (turistički najzačajniji) 2019. godine.

Usporen rast i mnoštvo rizika i neizvjesnosti

Prilično sumornu sliku mogućeg širenja turističkog sektora čine širi učinak američko-kineskog trgovinskog rata, stanje svjetske ekonomije, pregovori o Brexitu, slabljenje ekonomije na ključnim tržištima i poslovnog i potrošačkog povjerenja.
Vladajuća neizvjesnost čini strateško planiranje desetinacija, u smislu zaštite ove "industrije" od nepoželjnih utjecaja, iznimno složenim.
Iako sporijim tempom nego u posljednje dvije godine, europska odredišta i dalje bilježe sve veći broj dolazaka turista, poduprt politikama ukidanja ili ublažavanja viza, poboljšanom zračnom povezanošću, proširivanjem srednje klase i velikom potražnjom s najvećih dalekih tržišta. Ipak polagani rast, uz neke neučinkovitosti, kompenziran je solidnim prihodima od turizma, što odražava povećanje vrijednosti. Tradicionalna su odredišta prethodno mjerenje uspjeha konstantnim rastom, posljednjih godina pod utjecajem naglog, pa i pretjeranog rasta turizma natjerana prilagoditi vizijama i strategijama kojima je sada cilj održiviji i uključiviji razvoj turizma.


4,1 rastao je europski turizam u lipnju, srpnju i kolovozu


Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO), međunarodni dolasci turista u Europu bili su u porastu za 4% polovinom godine u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, usprkos usporavanju globalne gospodarske pozadine prepune rizika.
Najnoviji podaci pokazuju sporiji rast u 2019. u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana, pri čemu je samo trećina izvještajnih destinacija nadmašila razinu rasta u 2018. godini.

Turizam je regionalan ali vaneuropske zemlje su sve bitnije

Na rast najviše utječe unutar regionalna (dakle europska) potražnja, a očekuje se da će gosti tog podrijetla nositi gotovo 75% rasta dolazaka u 2019. godini. Ali tržišta s dugih širih vanregionalnih i vaneuropskih područja i dalje daju značajan doprinos, posebno SAD sa snažnijim dolarom, što putovanje Europom čini pristupačnijim. Kineski apetit za europskim destinacijama i dalje je snažan i pored relativnog pada (bolje reći usporavanja) ekonomije, s obzirom na to da gotovo sva odredišta bilježe porast broja kineskih dolazaka ili noćenja (ili oboje).
Prosječni rast u posljednja tri mjeseca iznosio je 4,1% (potpomognut snažnim rastom u lipnju), što je znatno ispod prosječne stope rasta u posljednjih 10 godina od 6,1%. To odražava opće usporavanje globalnog gospodarskog rasta.
Godišnji rast zračnih putnika usporio je brže u Europi nego u bilo kojoj drugo regiji, padajući sa 6,9% na temelju podataka u travnju, na 5,4% na temelju podataka u kolovozu. Ovo usporavanje bilo je posebno primjetno u srpnju i kolovozu.


» Prilično sumornu sliku za širenje turističkog sektor čine učinci američko-kineskog trgovinskog rata, stanje svjetske ekonomije, pregovori o Brexitu, slabljenje ekonomije na ključnim tržištima i poslovnog i potrošačkog povjerenja.

Jennifer Iduh (Izvršna direktorica ETC)

Iskorištenost kapaciteta u Europi neprestano raste niz godina unatoč vrlo snažnom rastu kapaciteta. Međutim, to se usporilo posljednjih mjeseci, a kolaps i Thomas Cook-a i Adria Airways-a u rujnu će u narednom roku stvoriti daljnji pritisak.Unatoč važnosti njihovog kolapsa, očekujemo samo prijelazni utjecaj na kapacitete, jer se očekuje da će druge zrakoplovne tvrtke pravodobno ispuniti prazninu. Kao što je bio slučaj nakon propasti Monarha, očekujemo da će kapacitete izgubljene nakon propasti Thomasa Cooka i Adria Air-a popuniti drugi.
Brexit bez dogovora utjecao bi na turističke tokove i uzrokovaopad odlaznih putovanja iz Velike Britanije od 7% u 2020., i pad od 8% u 2021. u odnosu na početne projekcije. Španjolska je država s najviše utjecaja tog fenomena u količini putnika, a Irska po postocima.

Iduća godina neizvjesna i teška za destinacije

Prošle godine globalna potražnja za inozemnim putovanjima porasla je oko 5,6%, čime je 2018. bila najbrža godina rasta od recesije. Ali 2019. će vjerojatno biti sporija godina za rast globalnih putovanja. Nedavni niz podataka ankete sugerira da skorašnji rast globalnog BDP-a nije vjerojatan i da bi zabrinutost zbog usporavanja rasta i trgovinskih tenzija mogla umanjiti aktivnosti u sektoru usluga. I dalje očekuju da će rast svjetskog BDP-a usporiti početkom sljedeće godine; i za 2019. i 2020. godinu predviđa se da će rast biti prosječno 2,5%, najslabiji od 2009. godine.
Uglavnom godina bi mogla ispasti bolja, gledano na sam rast jer je rujan pa i listopad, poglavito nama, u tom donio ugodna iznenađenja, ali ipak je riječ o usporavanju u odnosu na nekadašnje rekorde. No 4% bila je i generalna procjena Svjetske turističke organizacije pri UN-u. Crna Gora sa 18 i Turska sa 14 % rasta debelo su odskočile. Naravno ovo su pokazatelji rasta, a ne apsolutne snage jer Francuska, prema zaradama, i Španjolska, prema gostima, ostaju vrh svijeta. Hrvatska je usporila, doduše ima i tog da nam i susjedi govore kako je njihovih turista kod nas sve više, samo se sad pišu u - vikendaše?!

Kretanja iz ključnih zemalja po zemljama i u Hrvatskoj

Hrvatska je od siječnja do konca kolovoza na 4,5% rasta broja gostiju, što je i bolje od prosjeka Europe od 4%, ali je rast noćenja iznosio 1%, makar je, ovdje neobuhvaćen rujan i listopad, stanje poboljšao.
Analiza po zemljama počinje s najvećim europskim i trećim svjetskim turističkim potrošačima Nijemcima, uz strah od tamošnje recesije. Profit s tog područja ima Crna Gora sa oko 105% rasta dolazaka odnosno 38,6 noćenja, a najveći pad ima Cipar oko 19% u dolascima i 6% u noćenjima, dok je Hrvatska u + 5% s gostima ali na -1% s noćenjima (s rujnom i listopadom se vratio rast).
Nizozemska je osnažila Baltik, Crnu Goru i Monako. Hrvatska je pala 2% u gostima ali u noćenjima oko 8%. Najveći gubitnici s tog tržišta su Grčka, Rumunjska i Bugarska.
Francuska je donijela Litvi rast 30%, Turskoj preko 22%, a Hrvatska je u srednjim dobitnicima sa oko 10% rasta Najveći 15% pada imao je Cipar.
Talijani su navalili na Tursku (+ 37%) i Cipar (+16%) a mi smo sa 3-4% rasta dobitnici, dok najveći pad imaju Grčka i Bugarska (20-tak odnosno 10-tak %).
Ujedinjeno Kraljevstvo.. ukupno je imalo negativan doprinos, a najveći rast od 26% donijelo Crnoj Gori, mali postotni pad ali najveći u brojkama imala je Španjolska. Mi smo imali iznad 5% rasta.
Od Rusije je najveći korist imala Srbija sa 43% rasta, Slovačka sa 31%, a najveći pad od 40% UK. Hrvatska dobrih 15% rasta gostiju, ali oko 4% noćenja.
Amerikanci su nastavili snažan rast u Europi, najviše 38% u Tursku, a Hrvatska sa 25% rasta je među dobitnicima. Japanci su skočili 40% u Monaku i 30% u Turskoj, u nas 1% pada gostiju uz decimalan pad noćenja.
Usporen rast gospodarstva Kine ipak je svim europskim zemljama donio više njihovih gostiju - Crna Gora i Monako se vrte oko 105% rasta?!, 50 % Srbija, od 30 iskazanih zemalja 17 raste 15 i više posto, a sa rastom preko 30% Hrvatska je među dobitnicima.
Indijci su najviše rasli Turskoj, oko 55% Slovačkoj oko 33%, dok je u Crnoj Gori minus od preko 60%. Hrvatska ima rast od 6% dolazaka i oko 8% noćenja.
Kanađani su najviše napali Slovačku i Litvu dok Hrvatska sa rastom do 10-tak posto stoji dobro.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno