Bibinjska koleda na Stipanju

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
koleda
Obredni ritual paljenja vatre

Svako božićno ozračje je na neki način i svečanost duha, svetkovina života u obitelji, svetkovina mira, svetkovina radosti - koju svagdje na poseban način i s posebnim veseljem doživljavaju djeca, ali i odrasli. Čudesno toplo, u svakom srcu koji ga želi, u svakoj obitelji koja ga želi, u svakom narodu koji ga želi, u svakom naraštaju koji ga želi... Ovo sadašnje, naše doba - od godine 2000. do 2033. predstavlja posebno vrijeme, jer je to vrijeme od dvije tisuće godina povijesti kršćanstva - Kristova života i boravka na Zemlji.

Obred blagoslova vatre

Na blagdan Svetog Stjepanja ili Stipanju božićno ozračje u Bibinju svakako se najbolje osjeća u centru mjesta, Starom selu, povijesti, duši i srcu Bibinja. Tu gdje se "geni kameni" njeguju u nekim novim naraštajima koji su, slijedeći tradiciju svojih djedova i očeva, krenuli u novi izazov, drugog dana po Božiću nalože se brojne cjepanice drva u tradicionalnu bibinjsku koledi. Mještani ih sakupljaju po cijelom naselju i donose kod stare crkve Svetog Roka. Obred blagoslova vatre, odnosno kolede, pred oko 500 mještana predvodio je župnik don Josip Radoica Pinčić. A iza kolede jedna obitelj, moglo bi se reći cijelo selo. Hladno vrijeme s gotovo olujnim udarima vjetra, koji su tjerali dim i žeravice vatre posvud te prasak petardi ni ove godine nisu pokvarili ovaj drevni običaj. Žitelji najmnogoljudnijeg naselja u Zadarskoj županiji pjevali su i božićne pjesme odajući tako zahvalnost Bogu za očuvanje zdravlja.

Poznati su pokušaji tumačenja ovog obrednog rituala u kojem su preci razgrtali vatru u želji da izazove plodnost i obilje. Zalijevali su je vinom i posipali žitom da im i jedno i drugo bolje urodi. Nije čudo što je većinu tih obreda kršćanstvo rado prihvatilo i sačuvalo do danas.

Inače, ovo je bila prva u godišnjem običaju koleda koje su se od davnina palile po svim našim primorskim mjestima. Ti baštinski običaji vuku svoje podrijetlo još iz pretkršćanskih vremena, a vezani su uz slavljenje svjetla i mladog sunca. Prema tom predlošku, kolede bi u redovnom godišnjem slijedu počele sa zimskim solsticijem.

Čuvari svjetlosti

Kako bi se zaštitili od noćnih sila, ljudi kroz zimsku tamu moraju pronijeti svjetlo, simbol topline i obilja. Kako se Božić od 4. stoljeća slavi u vrijeme zimskog suncostaja, božićni su običaji čuvari svjetlosti u vrijeme dok je sunce nejako. Tako se na ognjištu pali badnjak kako bi donio toplinu, zimzelene borove grane kite se ukrasima kako bi podsjetile prirodu da u proljeće prolista i donese plodove, a od vrata do vrata idu koledari skupljajući drva te pjesmom i plesom rastjeruju mrak, hladnoću i zle duhove koji u njima uživaju.

Ta simbolika puna osebujnih poruka održala se gotovo nepromijenjena u narodnim običajima Bibinjaca sve do danas. Kolede započinju na Stipanju, druga slijedi 15. siječnja na blagdan Svete Stošije pa potom još jedna za blagdan Svetog Fabijana 20. siječnja, a to se baštinsko kolo zaokružuje pokladnim običajima okupljanja maškarane svite oko vatre.

Koleda u slavu zimskog suncostaja. U starini su to bile pjesme koje su se izvodile u slavu nebeskog putnika Sunca koji utjelovljuje zrak i vatru, razum i duh. Bibinjska koleda na Stipanju uvijek je popraćena i običajem kada idu u prošnju curama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno