Bibinjska koleda na Stipanju

Slika korisnika admin
Velimir BRKIĆ
Običaj je da se koleda pali pokraj crkvice sv. Roka

Božić se kao kršćanski blagdan u svakom narodu obilježava na poseban način. Božićni tjedan u kojemu se slave blagdan Sv. Stjepana, Sv. Ivana, zatim Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina, krcat je božićnim događanjima koje prate osobiti pučki običaji. Tako se od davnih vremena u Bibinjama svake godine na blagdan Svetog Stjepana, čije ime na grčkome znači "kruna", obavljala krunidba, odnosno starohrvatsko "biranje kralja" i drugih vojnih i narodnih dužnosnika.

 Obred blagoslova vatre

Složeni, ali do detalja organiziran pučki ceremonijal bi uz neopisivo veselje trajao od jutra na Stipanju sve do osvita Ivanje pa i dulje. Žene su morale biti u kućama dok su muškarci pored kolede na Trgu sv. Roka neprestano jeli, pili, pjevali i pucali - jednostavno veselili se životu. Od tog jedinstvenog starohrvatskog običaja ostao je tek obred blagoslova vatre, odnosno kolede.

U Starom selu, duši i srcu Bibinja, se u skladu s tradicijom drugog dana po Božiću nalože brojne cjepanice drva u tradicionalnu bibinjsku koledu. Mještani drva skupljaju po cijelim Bibinjama i donose kod stare crkve svetog Roka.

Uz sudjelovanje "crkvenih pivača" i ministranata, a nakon krunice i večernje mise, obred blagoslova vatre, odnosno kolede, pred nekoliko stotina mještana Bibinja, predvodio je župnik don Josip Radoica Pinčić. Žitelji najmnogoljudnijeg naselja u Zadarskoj županiji pjevali su i božićne pjesme odajući tako zahvalnost Bogu za očuvanje zdravlja.

Svako božićno ozračje je na neki način i svečanost duha, svetkovina života u obitelji, svetkovina mira, svetkovina radosti - koju svagdje na poseban način i s posebnim veseljem doživljavaju djeca, ali i odrasli. U pitanju je blagdan, ali i pučka fešta.

Slavljenje svjetla i mladog sunca

Običaj paljenja kolede podrijetlo vuče još iz pretkršćanskih vremena, a vezan je uz slavljenje svjetla i mladog sunca. Prema tom predlošku, kolede bi u redovnom godišnjem slijedu počele sa zimskim solsticijem.

Kako se Božić od 4. stoljeća slavi u vrijeme zimskog suncostaja, božićni su običaji čuvari svjetlosti u vrijeme dok je sunce nejako. Tako se na ognjištu pali badnjak kako bi donio toplinu, zimzelene borove grane kite se ukrasima kako bi podsjetile prirodu da u proljeće prolista i donese plodove, a od vrata do vrata idu koledari skupljajući drva te pjesmom i plesom rastjeruju mrak, hladnoću i zle duhove koji u njima uživaju.

Ta simbolika puna osebujnih poruka održala se jednim dijelom i u narodnim običajima Bibinjaca. Kolede u Bibinjama započinju na Stipanju, druga slijedi 15. siječnja na blagdan Svete Stošije, a potom još jedna na blagdan Svetog Fabijana 20. siječnja.

Spomenimo i da je bibinjska koleda na Stipanju popraćena i običajem odlaska u prošnju djevojaka.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno