Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

U 2012. strepnja govedarima, nada ovčarima i kozarima

27.12.2011. 23:00
U 2012.  strepnja  govedarima,  nada  ovčarima i  kozarima


Udruge povrćara izišle su u javnost s podacima po kojima je šteta koji su pretrpili hrvatski povrćari bila oko 17 milijuna kuna, a prodaja krastavaca je pala za 60, rajčice i salate za pedeset, a paprika za četrdeset posto. Ova pojava nije mimoišla niti Zadarsku županiju, u kojoj je također zabilježeno nekoliko slučajeva prisilnog bacanja krastavaca i drugog povrća u otpad; u Turnju, Suhovarama, Ribnici i drugdje
Završetak kalendarske godine uobičajena je prigoda  za izradu različitih vrsta završnih računa i obračuna.  Nažalost, kad je riječ o  prehrambenoj i poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj, nije se ova godina previše razlikovala od predhodnih. Uvezlo se hrane i poljoprivredno-prehrambenih  proizvoda u vrijednosti od  petnaest milijarda kuna te je  tako uvoz hrane postao jedan od najvećih generatora  hrvatskog vanjskog duga u  kojemu sudjeluje s preko 40  posto. Stručnjaci i analitičari i ove su godine upozoravali kako bi se dobar dio  onoga što se uvozi mogao  proizvesti u zemlji, a poljoprivrednici su se žalili na  velik utjecaj uvozničkog lobija koji im u suradnji s veletrgovcima ruši cijene i onemogućava rentabilno poslovanje.
Proizvođači povrća stradali su još dodatno krajem  proljeća kad je i do našeg  tržišta stigla panika uzrokovana trovanjem bakterijom  Escherichia Coli u sjevernoj  Njemačkoj. Premda u Hrvatskoj nije zabilježen niti  jedan slučaj trovanja, a i tadašnji su  resorni ministri  zdravstva i poljoprivrede,  Darko Milinović i Petar  Čobanković opetovano ispred kamera degustirali  krastavce, zelenu salatu i  drugo povrće, prodaja je i na  hrvatskom tržištu značajno  pala. Udruge povrćara izišle  su tad u javnost s podatcima  po kojima je šteta koji su  pretrpili hrvatski povrćari  bila oko 17 milijuna kuna, a  prodaja krastavaca je pala za  60, rajčice i salate za pedeset, a paprika za četrdeset  posto. Ova pojava nije mimoišla niti Zadarsku županiju, u kojoj je također zabilježeno nekoliko slučajeva  prisilnog bacanja krastavaca  i drugog povrća u otpad; u  Turnju, Suhovarima, Ribnici  i drugdje. Osim ovih nevolja,  poljoprivrednici su ove godine muku mučili i sa izrazito sušnom godinom, mrazovima u proljeće i iznimno  visokim temperaturama u  drugoj polovici ljeta koja je  prouzročila štete u voćarstvu  i probleme u vinogradarstvu  i maslinarstvu.
Carinama protiv govedara
Jedna od rijetkih grana poljoprivrede u Hrvatskoj u kojoj će zaposleni po dobru  pamtiti 2011. godinu je tovno govedarstvo u kojem je  ostvaren značajni napredak.  Povećanje proizvodnje iznosilo je 12,5 posto, od čega se  dio odnosi na izvoz. Rezultati iz prvih jedanaest mjeseci 2011. davali su dovoljno  razloga za optimizam da će  se ova proizvodnja nastaviti  uspješno razvijati i u idućoj  godini, no taj je optimizam  splasnuo nakon što je Vlada  na jednoj od svojih posljednjih sjednica u starom sazivu donijela odluku o  uvođenju bescarinskih kvota, koja će po mišljenju predsjednika udruge proizvođača  “Babby beef”, Tonija Raiča,  bitno oštetiti domaću proizvodnju.
– Jednostranim uvođenjem  bescarinskih kvota za kategoriju svježe junetine od  3.500 tona te bescarinske  kvote za živa goveda u kategoriji preko 300kg za klanje u količini od 7.000 tona  otvara se mogućnost bescarinskog ali i od strane EU  subvencioniranog uvoza u  ekvivalentu od preko 28.000  grla. Kad ovim bescarinskim  kvotama dodamo i kategoriju smrznute govedine koja  također prelazi na nultu stopu carine u količini od 4.500  tona dolazimo do spoznaje  da će u 2012. čak četvrtina  domaće proizvodnje biti zamijenjena i istisnuta uvozom. Navedene mjere uz direktan suport rušenja domaće proizvodnje dovode i u  pitanje kroz pregovore sa EU  utvrđen princip postupnog,  simetričnog i recipročnog otpuštanja carinskih uvozno  izvoznih ograničenja, što su  članovi Udruge ugradili u  svoje programe rada kao  standard tržišnog pravila i  očekivanih uvjeta privređivanja, kazao je Raič i  istaknuo:
– Uz ove nevjerojatne i do  sada nepoznate količine bescarinskog uvoza, iznenađuje i “priznanje” predlagača da jednostrano povećanje uvoznih preferencijala tobože osnažuje hrvatsku pregovaračku poziciju s  EU oko ukidanja 20-postotne carine pri izvozu svježeg  junećeg mesa, što nažalost  znači da i dalje ostajemo u  izvoznom ograničenju prema EU. Za tovljače junadi  naročito je neprihvatljivo i  obrazloženje razloga ovakvog postupanja kroz navodni deficit određenih kategorija živih grla za klanje,  između ostalog i zbog činjenice da se u pojedinim sektorima ostvaruje izvoz, kad  vjerodostojno znamo da na  tržištu ima dostatna količina  kategorija junadi za klanje   što se ponajprije potvrđuje i  podatkom zaklane junadi u  domaćim klaonicama u do  sada rekordnim količinama  koje u cijelosti potiču iz domače proizvodnje. Ova  činjenica nominalno je prepoznata i priznata na više  puta organiziranim sastancima sa predstavnicima  klaoničara organiziranih u  MPRRR, te je tim više ova  činjenica uvođenja bescarinskih kvota kao i nevjerojatna  brzina objave stvorila konsternaciju kod naših članova, koji su bili uvjereni da  ćemo u 2012. Godini imati  bar podjednake uvjete privređivanja kao i u 2011.
Briševljani odustaju
Poznavatelji prilika u  stočarstvu pritom upozoravaju da su različita usklađivanja propisa s EU, već  porazno djelovala na svinjogojstvo i na mliječno govedarstvo, a posljedice kod  ovog potonjeg osjećaju se i u  Zadarskoj županiji, gdje  mnogi mali proizvođači mlijeka polako ali sigurno gase  svoju proizvodnju, koja je  neko vrijeme bila posebno  dobro razvijena u Briševu, a  sad sve više poljoprivrednika  od nje odustaje zbog neisplativosti.
Ipak, neke grane stočarstva na zadarskom području  dočekuju 2012. s određenim  razlozima za zadovoljstvo.  Riječ je o ovčarstvu i kozarstvu koje se pojavljuje u  dva značajna projekta koja  će potpomoći i Zadarska  županija. U suradnji s Agronomskim fakultetom provodi se projekt “Standardizacija mesnih odlika dalmatinske pramenke” s ciljem stvaranja preduvjeta za zaštitu  dalmatinske janjetine oznakama kvalitete. Upravni odjel za poljoprivredu Zadarske županije također se  uključio i u projekte IPA programa jadranske prekogranične suradnje. Jedan od  njih je i prijekt SAVE u kojem je Zadarska županija jedan od 11 partnera koji dolaze iz Bosne i Hercegovine,  Italije i Hrvatske.
Riječ je o projektu posvećenom vrednovanju i  zaštiti autohtonih poljoprivrednih proizvoda, vrsta i  pasmina putem brandiranja,  odnosno dobivanjem oznaka  izvornosti i zemljopisnog  podrijetla. Zadarska županija želi putem ovog projekta  čiji će rezultati natječaja biti  poznati sredinom 2012.  izhoditi zaštitu i oznaku zemljopisnog podrijetla za  pašku janjetinu i bukovačku  kozletinu.