Veliki oganj na Stipanje

Slika korisnika admin
Velimir BRKIĆ

Zornice, blagoslov obitelji, Badnja večera, post i nemrs, bakalar, fritule, blagoslovljena vode, tamjan, svjećice, kićenje bora, vatra- koleda, po'noćka, božićne pjesme, igra mendulama. To su običaji većine na ovom dijelu Jadrana koja slavi Božić. Svi nose svoje ljepote i bogatstva.

Na blagdan Svetog Stjepanja ili Stipanju (26. prosinca) božićno ozračje u Bibinju svakako se najbolje osjeća u centru mjesta, Starom selu. Tu gdje se "geni kameni" njeguju u nekim novim naraštajima koji su, slijedeći tradiciju svojih djedova i očeva, krenuli u novi izazov, drugog dana po Božiću nalože se brojne cjepanice drva u tradicionalnu bibinjsku koledi, za sve mrtve.

žMještani ih sakupljaju po cijelom selu i donose kod stare crkve svetog Roka, zaštitnika od kužnih bolesti, koji su u 16. stoljeću podigli došljaci s Petrine iznad Bibinja. Nakon krunice i večernje mise obred blagoslova vatre, odnosno kolede, pred nekoliko stotina mještana predvodio je župnik don Zdenko Milić. Do njega crkvenjak Ante Sekula, sjemeništarac Filip Šindija, ministranti, bibinjski pivači, Župni zbor i vjerničko mnoštvo uz oganj-koledu i crkvu sv. Roka. Uz dim i žeravice vatre žitelji najmnogoljudnijeg naselja u Zadarskoj županiji pjevali su i božićne pjesme, odajući tako zahvalnost Bogu za očuvanje zdravlja.

Božić se kao kršćanski blagdan u svakom narodu obilježava na poseban način. Božićni tjedan u kojemu se slave blagdan sv. Stjepana, sv. Ivana, zatim Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina, krcat je božićnim događanjima koje prate osobiti pučki običaji.

Složeni, ali do detalja organiziran pučki ceremonijal zajedničke bibinjske kolede uz neopisivo veselje trajao od jutra na Stipanju sve do osvita Ivanje pa i dulje. Žene su morale biti u kućama dok su muškarci pored kolede na trgu sv. Roka neprestano jeli, pili, pjevali i pucali. Od tog jedinstvenog starohrvatskog običaja ostao je tek obred blagoslova vatre, odnosno kolede.

Ta simbolika puna osebujnih poruka održala se gotovo nepromijenjena u narodnim običajima Bibinjaca sve do danas. Kolede započinju na Stipanju, druga slijedi 15. siječnja na blagdan svete Stošije, pa potom još jedna za blagdan svetog Fabijana 20. siječnja, a to se baštinsko kolo zaokružuje pokladnim običajima okupljanja maškarane svite oko vatre. Bibinjska koleda na Stipanju uvijek je popraćena i običajem odlaska u prošnju curama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno