Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

BLAGDANSKA DEPRESIJA U božićno- novogodišnje vrijeme ljudima se nameće teret kako su dužni biti sretni

28.12.2018. 14:02
BLAGDANSKA DEPRESIJA U božićno- novogodišnje  vrijeme  ljudima se  nameće teret  kako su dužni  biti sretni


Iako bi prosinac kao mjesec darivanja i vrijeme češćeg  druženja s obitelji i prijateljima trebao biti najveselije razdoblje u godini,  kod sve većeg broja ljudi taj godišnji period izaziva stres, nervozu, pa i  tugu i potištenost, te se posljednjih godina sve češće spominje i fenomen  poznat kao blagdanska depresija. Da nije uvijek riječ samo o prolaznom  depresivnom raspoloženju, govori i činjenica da se tih dana u godini – od  predbožićnih dana do prvih dana nove godine, u mnogim dijelovima  svijeta bilježi porast broja samoubojstava.


Ograničeno trajanje
O ovom naličju blagdana, modernom fenomenu koji sve više uzima  maha i pogađa sve veći broj ljudi i u Hrvatskoj, razgovarali smo s poznatim zadarskim psihijatrom dr. Darkom Laburom, spec. psihijatrije i subspecijalistom forenzičke psihijatrije.
– Kada se govori o blagdanskoj depresiji, zapravo se radi o vrsti reaktivnog depresivnog poremećaja koji najviše pogađa inače usamljene osobe.  Radi se najčešće o osobama starije životne dobi koje žive same, koje nemaju djecu ili rodbinu ili ih djeca i najbliži iz bilo kojeg razloga ne posjećuju, ili su pak izgubili životnog partnera. Upravo zbog toga što su  božićno-novogodišnji blagdani dani obiteljskog druženja i okupljanja,  kod tih se osoba u tom razdoblju javlja pojačan osjećaj usamljenosti,  kaže dr. Darko Labura i navodi da se kod usamljenih osoba, koje nemaju  s kime podijeliti slobodno vrijeme tijekom ovih blagdana koji su obilježeni radošću i veseljem, mogu pojaviti isti simptomi koji nalikuju kliničkoj depresiji, s time da je blagdanska depresija obično ograničenog  trajanja i proteže se u razdoblju od nekoliko dana ili tjedana prije do nekoliko dana ili tjedana nakon božićno-novogodišnjih blagdana.
Među simptomima ovog blagdanskog fenomena dr. Labura tako navodi da se osim neraspoloženja, gubitka volje, snage i energije, javlja i  glavobolja, nesanica, promjena apetita, pa nastupa ili debljanje ili  mršavljenje. Može se ispoljiti razdražljivost, tjeskoba, pretjeran ili neprimjeren osjećaj krivnje, smanjena sposobnost jasnog razmišljanja i  koncentracije, smanjen interes za aktivnosti koje obično pružaju zadovoljstvo.


Imperativ kupovanja i prekomjerno trošenje
Drugi uzroci blagdanske i postblagdanske depresije mogu biti i drugačiji osim usamljenosti. Posebno u vrijeme Božića ljudima se nameće  dodatni teret da su na neki način u to vrijeme dužni biti sretni, što osobito teško pada osobama inače sklonima depresiji. Osim toga, u vrijeme  velikih blagdana kao što su božićni i novogodišnji, neki ljudi imaju višak  slobodnog vremena, dok ga drugi imaju premalo. Oni koji žure završiti  planirane poslove do kraja godine mogu biti frustrirani i depresivni zbog  brige da sve neće stići obaviti na vrijeme. S druge strane, osobe koje svoje slobodno vrijeme nemaju s kime podijeliti ili ga ne mogu kvalitetno ispuniti, zapadaju u depresivno raspoloženje, pojašnjava dr. Labura razloge ove novodobne pojave kojoj također, naglašava zadarski psihijatar,  pridonosi i suvremeno društvo koje je za božićne i novogodišnje blagdane nametnulo imperativ kupovanja, kao i komercijalizacija blagdana, te  nerazumno i nerealno trošenje. Upravo prekomjerno trošenje kod mnogih, a osobito onih koji u tim danima troše preko svojih mogućnosti, samo pospješuje pojavu depresije. Čak i promjena prehrane, kao i promjena dnevne rutine i ritma mogu kod nekih ljudi izazvati simptome koji  karakteriziraju depresiju.




Kako umanjiti stres?
Kako smanjiti rizik od nastanka blagdanske depresije ili ublažiti osjećaj neraspoloženja i stanje stresa koji nastaju zbog prevelikih očekivanja da blagdani prođu savršeno, upitali smo još psihijatra Laburu.
– Stres se može umanjiti na razne načine, a jedan od njih je da se sve  tegobe podijele s obitelji, s prijateljima, odnosno bliskim i dragim osobama, kod onih koji to mogu, a ako ne, onda se preporuča boravak u  društvu i sudjelovanje u društvenim zbivanjima da bi se izbjegla usamljenost. Iako se tih dana konzumira više hrane, što je teško izbjeći jer  svi žele imati bogati blagdanski stol, treba zadržati zdrave prehrambene  navike, a ne treba zanemariti ni vježbanje. Može pomoći i dobra organizacija vremena, pisanje popisa stvari koje treba napraviti ili kupiti, kao i  određivanje prioriteta. Posebno je važno racionalno isplanirati trošenje  na ono što se želi i može kupiti, te se zadržati u tim financijskim okvirima, kaže još dr. Darko Labura, te zaključuje da je i pomaganje osobama  koje su u nevolji, poput siromašnih, beskućnika, nezbrinute djece, također jedan od učinkovitih načina da se usamljene osobe koje su sklone  depresiji u danima blagdana osjećaju korisnima i ispunjenima.