Poteškoća u učenju s tisuću lica

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Radionica o disleksiji
Disleksiju smatramo specifičnom teškoćom u čitanju i pisanju, no disleksija obuhvaća cjelokupan život osobe koja je ima. Osim teškoća tijekom školovanja, disleksija ima utjecaj i na ostala područja života, na obiteljski, emocionalni, psihološki, društveni i profesionalni život iste osobe, pojašnjava Anja Norda
Anja Norda, autorica knjige »Čitanje treba biti dostupno svima«

Disleksija je cjeloživotno stanje. S odrastanjem se mijenjaju i znakovi i simptomi disleksije. Neki nestaju, neki ostaju, dok se neki novi znakovi pojavljuju. Nije bolest. Nije rijetka. Nije povezana s inteligencijom, istaknula je Anja Norda, autorica knjige »Čitanje treba biti dostupno svima« i osnivačica Udruge disleksičara Norda Disleksija.
Naime, Udruga disleksičara Norda Disleksija iz Vodica i Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru, organizirali su ovih dana radionicu pod nazivom »Što znamo o disleksiji?«. Gošća radionice bila je i magistra logopedije, Mihaela Lulić iz Pule koja je kroz radionicu obradila disleksiju sa stručnog aspekta.

Nasljedna teškoća

- Disleksiju smatramo specifičnom teškoćom u čitanju i pisanju, no disleksija obuhvaća cjelokupan život osobe koja je ima. Osim teškoća tijekom školovanja, disleksija ima utjecaj i na ostala područja života, na obiteljski, emocionalni, psihološki, društveni i profesionalni život iste osobe, naglasila je Anja Norda, 19-godišnja maturantica medicinske škole iz Vodica.
Anja je disleksičarka kojoj je disleksija dijagnosticirana u trećem razredu osnovne škole te je organizirajući ovu radionicu, svojim osobnim iskustvom htjela svjedočiti o ovoj tzv. poteškoći u učenju.
Prema istraživanjima, disleksija je najčešća i najistraživanija teškoća u učenju. Nasljedna je (oko 50% roditelja djece s disleksijom isto tako ima disleksiju). Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 10% disleksičara i otprilike oko 30000 učenika s disleksijom.
- Disleksičari su osobe s prosječnom i natprosječnom inteligencijom. Istraživanjima je dokazano da je mozak disleksičara drugačije građe i da drugačije obrađuje informacije. Disleksičari s blagim i srednje blagim oblikom disleksije mogu naučiti čitati, ali neće čitati točno i tečno. Svaki disleksičar je drugačiji jer je disleksija usko individualno i kompleksno stanje te se za pronalaženje adekvatnih rješenja za teškoće disleksije treba svakom disleksičaru individualno pristupiti, istaknuli su stručnjaci radionice.
Najčešća pitanja s kojima se Norda susreće kroz svoju praksu jesu kako i gdje napraviti testiranje, tko to radi, kome se obratiti za pomoć i podršku, kako raditi s disleksičnim djetetom kod kuće, kako ostvariti prilagodbe u školi, koja su prava djece s disleksijom tijekom školovanja, kako se nositi s negativnim utjecajem disleksije kroz školovanje, kako se nositi s negativnim emocijama koje nastaju uslijed nedobivanja prikladne podrške u školi i okolini...

Rana dijagnoza i timski rad

- Cilj radionice bio je približiti pojam disleksije studentima, nastavnicima, učenicima osnovnih i srednjih škola, roditeljima i svima koji bi željeli znati i naučiti više o disleksiji, istaknula je Norda koja je i sama podijelila vlastito iskustvo svoje borbe s disleksijom.
Doznajemo kako je webinaru nazočilo oko 160 sudionika, a snimka webinara se može pogledati na YouTubeu kanalu Norda Disleksija.
Na pitanje kako pobijediti disleksiju Norda odgovara kako je važna rana intervencija i dijagnoza disleksije te timski rad roditelja, logopeda i učitelja.
- Dobivanjem dijagnoze važno je da se roditelji educiraju za rad sa svojim disleksičnim djetetom kod kuće, da se u školi provode prilagodbe, uz pomoć i usmjeravanje stručnjaka. Jedan takav uspješan i skladan tim će djetetu s disleksijom osigurati da to dijete s disleksijom, koje neophodno i bez odlaganja treba podršku kroz svoje školovanje, postane neovisan, koristan i aktivan član zajednice i društva unatoč izazovima i teškoćama disleksije, kazala je Norda dodajući kako neki disleksičari mogu imati razvijene verbalne vještine dok kod drugih mogu biti izražene govorne teškoće.
- Znači kod nekih osoba disleksija ne utječe na usmenu komunikaciju, ali njezin utjecaj je uvijek vidljiv kad je u pitanju pisani jezik kroz brojne pravopisne greške te teškoće s prebacivanjem ideja i misli u pisani oblik, naglasila je Norda dodajući na kraju kako je odaziv na radionicu bio je velik i raznolik.
- Među njima su mnogobrojni studenti, školski i sveučilišni nastavnici, stručni suradnici iz osnovnih i srednjih škola, asistenti u nastavi i osobe s disleksijom. Pratili su nas sudionici diljem Hrvatske i nekolicina njih iz Bosne i Hercegovine te Makedonije, kazala je Ivana Sučić Šantek.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)