Prenđa se trudio vratiti Zadru status metropolije

Slika korisnika admin
bibilije_3
Adam VIDAS
Mons. dr. Pavao Kero i mons. Ivan Prenđa vršnjaci su, od 1951. godine zajedno su odrasli, išli u isti razred u školi te na studije

I za njegova života, a posebno nakon nadbiskupove smrti, otvorilo se i pitanje statusa Zadarske nadbiskupije. Borba da Zadar dobije status metropolije nije prestala. Mons. dr. Pavao Kero, prepozit Stolnog kaptola Zadarske nadbiskupije rasvijetlio je misterij oko povezanosti Zadarske nadbiskupije sa Svetom Stolicom.

- Sve nadbiskupije su direktno podvrgnute Svetoj Stolici, pa i Zadarska, i sve su ravnopravne. Nije istina da Zadarska pripada Vatikanu više od ostalih niti da nije dio Crkve u Hrvata.

U Hrvatskoj postoje, uz Zadarsku, još četiri nadbiskupije u četiri grada - Zagrebu, Rijeci, Splitu i Đakovu. Sve su one i metropolije.

- Riječ nadbiskupija znači da bi trebala imati nekog ispod sebe. Razlika između drugih nadbiskupija i Zadarske je samo u tome što Zadarska nema nikog "pod sobom", nema takozvane sufragane. Naslov nadbiskup je čast, a biskup je glavna služba u Crkvi. Zadarska nadbiskupija taj naslov ima zbog povijesnog naslijeđa, kaže don Kero.

U Katoličkoj crkvi pojam metropolija označava crkvenu pokrajinu u kojoj je nadbiskupija i njezini sufragani. Određena biskupija nosi naslov nadbiskupije iz povijesnih ili organizacijskih razloga. Često je nadbiskupija ujedno i sjedište metropolije te je i nadbiskup ujedno i metropolit. Ipak, ima i slučajeva u kojima neka nadbiskupija nije sjedište metropolije, nego je ili izravno podređena Svetoj Stolici, poput Zadarske nadbiskupije ili dijelom neke druge metropolije (poput Avinjonske nadbiskupije koja je dio Marsejske metropolije).

Povijest kaže kako su do 1500. godine u Dalmaciji bile tri nadbiskupije, Zadarska, Splitska i Dubrovačka. Poslije Napoleonovih ratova u kojima je na kraju bio poražen došlo je do ukidanja malih biskupija i metropolija u Dalmaciji i ostala je samo Zadarska metropolija.

- Pod Zadarskom metropolijom su tada bili Kotor, Dubrovnik, Hvar, Split i Šibenik. Takvo stanje trajalo je od 1828. do Prvog svjetskog rata. Nakon toga Italija je zauzela Zadar i grad je bio okupiran kao glavni grad provincije Dalmacije. Samo Zadar. Tako je Dalmacija ostala bez nadbiskupije i više nije moglo biti metropolija. Zadar je tada, 1932. godine, prestao biti metropolija. Od tada je Zadar sam, zaključuje don Kero.

Poslije toga je došlo do stvaranja Splitske i Riječke metropolije, 1968. godine. Crkva je, da ne bi svela Zadar na običnu biskupiju, na temelju povijesti ostavila Zadru status nadbiskupije, iako pod sobom nema nikoga.

Pokojni nadbiskup Prenđa se trudio kao bi Zadru napokon vratio status metropolije. O onoj drugoj opciji po kojoj bi Zadar mogao postati obična biskupija, nitko otvoreno ne želi govoriti. Navodno sve ovisi o dogovorima biskupa.

 ZBOR KONZULTORA ODMAH NAKON NADBISKUPOVA POKOPA

Sutra, odmah nakon nadbiskupovog pokopa, najvjerojatnije će se sastati zbor konzultora koji će izabrati administratora, odnosno privremenog upravitelja Zadarske nadbiskupije. On će dužnost obavljati do izbora novog nadbiskupa. Zbor šestorice konzultora čine svećenici: Ivan Mustać, Joso Kokić, Srećko Frka Petešić, Zdenko Milić, Igor Ikić i Jurica Zubović.

Kad se izabere biskup i kad se za biskupa zaredi, on nastavlja upravljati nadbiskupijom. O izboru novog biskupa odlučuje kongregacija.

- Kongregacija je u društvenom i državnom smislu pandan ministarstvu. Kongregacija koja imenuje biskupe traži ljude koji bi bili najbolji za preuzimanje mjesta biskupa. Tako se predlaže nekoliko imena, recimo deset ili dvadeset. Na kraju ostanu samo tri imena i za ta tri imena se dalje pita tko bi od njih bio najbolji i njihove se karakteristike šalju kongregaciji. Od ta tri imena dva otpadaju ili se baca kocka ili se kaže "bilo bi bolje da bude ovaj, a ne ovaj", a onaj o kome se govori o tome ne zna ništa. Tek kad je imenovan, onda mu se kaže, objašnjava don Kero. Za mišljenje se pitaju ugledniji svećenici i ugledniji vjernici.

- Mogu i mene pitati. Ali može se pitati bilo koga i reći "Ti znaš ovih nekoliko svećenika, koga bi ti za nadbiskupa?" Sve se obavlja u tajnosti i ništa se javno ne spominje. To je takozvani "sub secreto pontificio" ili papinska tajna, kaže don Kero. Proces izbora biskupa nije vremenski ograničen.

 SRCE TAJ NAPOR NIJE MOGLO IZDRŽATI

Nadbiskup Prenđa umro je 25. siječnja 2010., na dan kada nas je Pavao Jerolimov u Zadarskom listu u rubrici "Dogodilo se na današnji dan" podsjetio kako je don Pavao Kero napunio 70 godina. Kao pravi vršnjaci (Prenđa je 70. rođendan proslavio na Silvestrovo lani) od 1951. su zajedno su odrasli, išli u isti razred u školi te na studije i zajedno s mons. Marijanom Oblakom radili na dobrobit Zadarske nadbiskupije, sve do prošlog ponedjeljka.

- Skamenio sam se, nisam se mogao pomaknuti. Bio sam u potpunom šoku i tek kasnije sam se pomalo pribrao i došao sebi... Znate kako je to, i najveće tragedije dođu u normalu. Bio je zdrav, ali srce mu je zatajilo. On, sedamdesetogodišnjak, se preopteretio. Bio je u Mostaru pa je došao u Zadar, a onda je uzeo ključeve i sam se automobilom odvezao u Zagreb. To je umor i napetost! Srce to nije moglo izdržati.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno