Cijena hrane

Hoće li poskupjeti hrana, pita me Mirko zabrinut za svoju umirovljeničku košaricu.
Hoće hrana će neminovno poskupiti, velim ja.
Prvo, obezvređenje novca potiče to.
Drugo, broj potrošača sposobnih da kupe hranu raste, jer će rasti svjetski ukupni prihod i prihodi pučanstva.
Treće smanjuje se svjetska proizvodnja poljodjelskih proizvoda i utjecaj El Nina ne splašnjava. Australske poplave uništile su žetvu pšenice.
 Isto su učinili i prvi ljetni požari u Rusiji.
Poplave u Zapadnoj Europi imaju isti učinak.
Rast svjetskog gospodarstva povećat će potražnju. Neminovno raste cijena energije i cijena hrane, nadoda Mirko, uključujući se u razgovor.
Ali treba razmotriti i drugu stranu, velim ja. Unatoč velikim vremenskim nepogodama za poljodjelstvo, proizvodnja raste i u Africi i u Južnoj Americi.
Koriste se genetski modificirani organizmi, čimbenici rasta, novi visokovrijedni kultivari, ekonomični strojevi… Smanjuju se troškovi proizvodnje, a povećavaju se proizvodne površine koje će uskoro povećati poljodjelsku proizvodnju, što će na svjetskoj burzi donijeti smanjenje cijena.
Ove dvije suprotnosti sve više će hranu, a posebice sirovinu za proizvodnju hrane, smještati u žrvanj političkih, ali i neumitnih ekonomskih zakonitosti ponude i potražnje poljodjelskih, proizvoda na svjetskom tržištu.
Za poljodjelske proizvode dodanih vrijednosti Zadarske županije, ova opća kretanja svjetskih cijena, malo će utjecati na kolebanja cijena domaćih ekoloških proizvoda zemljopisnog podrijetla, izvornih i proizvoda od tradicijskog ugleda, koji će, nadajmo se, na lokalnom i turističkom tržištu ostvarivati veće vrijednosti.
Vaš Bage