Brailo: Rješavanje načina na koji djeluje VOX nadilazi granice Kalelarge

Možemo upozoravati javnost na ružna događanja u medijskom prostoru i možemo o tome javno govoriti. Ali, nemojmo se lagati: ostaje pitanje koliko će ono što radimo imati odjeka. Zakoni sve to reguliraju, ali se ne provode
Način na koji se medijska kuća VOX u svojim glasilima obračunava s vlasniku nepoćudnim političarima i poduzetnicima, policajcima, poreznicima i novinarima već je i izvan zadarskih okvira dobilo epitet medijskog reketa. Obratili smo se stoga cehovskoj organizaciji novinara, razgovarali s Lukom Brailom, predsjedavajućim Središnjeg odbora Hrvatskog novinarskog društva.
Može li se osim ograda HND-a sustavno nešto učiniti da se onemogući ovakvo medijsko reketarenje?
 – HND je, to stalno ističem, cehovska i udruga civilnog društva. Kao civilna udruga nemamo žurnalističku policiju, nemamo mogućnost uvođenja i zavođenja represivnih mjera. Imamo Vijeće časti, a HND je i suosnivač Hrvatskog vijeća za medije u kojemu su predstavnici vlasnika i izdavača medija. Možemo upozoravati javnost na ružna događanja u medijskom prostoru i možemo o tome javno govoriti. Ali, nemojmo se lagati: ostaje pitanje koliko će ono što radimo imati odjeka. Kako u našem novinarskom cehu, tako i u široj javnosti, a napose među vlasnicima, izdavačima i uredništvima onih medija koji, očito je, međusobno “ratuju”.
 Vijeće za elektronske medije svake godine izdašno financira VOX d.o.o. na ime medijskog pluralizma. Može li se prigovorom HND-a utjecati da se onemogući državno financiranje medijskog sustava koji dobivena sredstva koristi primjenjujući metodu medijskog reketa?
 – Ovo je pitanje u nadležnosti Vijeća za elektronske medije i treba ga argumentirano postaviti tom Vijeća. U sastavu Vijeća su odrasli i ozbiljni ljudi, za koje hrvatski porezni obveznici izdvajaju velika sredstva kako bi oni regulirali djelovanje elektronskih medija što, dakako, uključuje i njihovo financiranje. Tim povodom, koliko mi je poznato, još nikakav prigovor iz Zadra nije upućen HND-u kako bismo raspravljali o tome, izjasnili se i stajališta naše cehovske udruge proslijedili Vijeću za elektronske medije.
 Svojedobno je u Hrvatskoj bio uveden porez na šund koji je onemogućio poslovanje Ferala. Ako se ne želimo priklanjati tim metodama bi li trebalo postrožiti uvjete za pokretanje medija i bolje kontrolirati njihovo djelovanje?
– Osobno sam protiv poreza na šund ili pak uvođenja nekakvih sličnih mjera kojima bi se utjecalo na izdavanje medija. Međutim i aktualna zakonska regulativa ostavlja dovoljno prostora za, reći ću tako, uljuđivanje hrvatske medijske industrije. Zašto i kako je moguće da vlasnici i izdavači medija, primjerice, ne dopuštaju uvođenje redakcijskih statuta ili sindikalno organiziranje uposlenika, pitanje je na koje godinama HND i druge udruge civilnog društva od vlasti traže odgovore. Zakoni koji reguliraju medijsku oblast su, uza sve prigovore, ipak dovoljno jasni, ali kao i u mnogo čemu drugome u Hrvatskoj, oni se ne provode.
Pitanje je u kojoj bi to drugoj zemlji EU-a brojni tzv. vlasnici, poduzetnici i izdavači mogli pokretati medije s kapitalom nepoznatog porijekla ili raditi tako da njihovo poslovanje bude netransparentno. I pritom istodobno držati govore o slobodi javne riječi i medijskom pluralizmu, a sve, dakako, radi boljitka građana. Bojim se, zapravo sam siguran, da je to problem čije rješavanje daleko nadilazi granice zadarske Kalelarge ili moga Straduna.