(NE)ZAPOSLENOST Rastu potrebe za radnom snagom u turizmu, ali i u drugim djelatnostima

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Zadarski Zavod za zapošljavanje oglasio brojna radna mjesta
Rastu potrebe za novozaposlenim i u područjima djelatnosti koja nisu izravno vezana za turizam. Zadnjih nekoliko godina došlo je do djelomičnog oporavka građevinskog sektora, raste broj zaposlenih u trgovini, prerađivačkoj industriji, ribarstvu i marikulturi, prijevozu i skladištenju te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, kaže Dinko Basioli
Zvonko KUCELIN
Konobari mogu mjesečno imati primanja dvostruko veća od plaće, u nekim dijelovima Zadarske županije zarađuju i 14-15 tisuća kuna

Neobično veliki broj radnih mjesta oglasila je nedavno zadarska ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Broj radnih mjesta  toliko je velik da bi se moglo popuniti dvadesetak stranica novinskog formata. No, paradoksima zapošljavanja na hrvatski način tu nije kraj.

Krajem prosinca 2018. godine najviše je traženo medicinska sestara  (22), čistačica (16), prodavača (15), kuhara (14) i konobara (12). Kao što  se vidi, najviše su oglašavali poslodavci koji se bave turističkom i ugostiteljskom djelatnošću koji traže konobare, kuhare, sobarice, čistačice i recepcionere za rad na sezonskim poslovima u turizmu.

Na drugu stranu, Zavod u istom razdoblju bilježi 42 nezaposlene medicinske sestre, 140 čistačica, 367 prodavača, 143 kuhara te 215 nezaposlenih konobara. Istine radi, još tijekom 2017. godine, 90 je medicinskih  sestara izašlo iz evidencije radi zapošljavanja. Iz evidencije su  izašle i 183  čistačice, 614 prodavača, 201 kuhar te 306 konobara.

Tijekom prošle godine izašle su iz evidencije 84 medicinske sestre, 170  čistačica, 473 prodavača, 195 kuhara te 314 konobara.

Potraga za konobarom

Na terenu se traži spas u uvozu radne snage. Poglavito u sezonskim  djelatnostima. Međutim, posljednju statistiku HZZ-a zanimljivo je komentirao predsjednik Ceha zadarskih ugostitelja Robert Kovačević.

- Nakon 20 godina rada morao sam zatvoriti svoj lokal jer još za Novu  godinu nisam mogao naći konobara. Nikad mi se nije dogodilo da već  mjesec dana ne radim jer nema konobara za rad zimi. Istina, ovaj problem će splasnuti brzo, ali bih upozorio kako naši sezonski djelatnici  imaju zimi naknadu za nezaposlene te pravo dva puta odbiti posao. Kod  konobara mi ne govorimo o plaći koja u zadarskim ugostiteljskim objektima iznosi od 5.000 kn na više, a u nekim dijelovima Zadarske županije,  konobari zarađuju i 14-15 tisuća kuna. Dakle, ovdje govorimo o prihodima jer uz napojnicu, zadarski konobari mogu mjesečno imati primanja  dvostruko veća od plaće. Kad govorimo o kuharima kojima je minimalna  plaća 7.000 kn, isto toliki iznos ode na plaćanje obveza, rekao je Robert  Knežević.

Hrvatski zakoni i propisi onemogućavaju američki model koji je  našim ljudima poznat npr. iz rada na velikim kruzerima. Svi oni žive od  “tipa” (napojnice), a sličan slučaj je i na američkom kopnu. Stoga je kaže  Kovačević, došlo do situacije da kod zapošljavanja uopće nema profesionalnih kriterija. Tako je dovoljno da konobar ima tek nešto bolji kućni  odgoj i primjeran odnos prema radu, a ostalo se nauči u hodu. Taman  kad nauči posao, konobar ode ili na Zavod ili u potragu za bolje  plaćenim radnim mjestom. No bez licemjerja, dodaje Kovačević, sve  srećom pokrije turizam pa se na kraju i konobaru i poslodavcu isplati raditi.

Najveći pad nezaposlenosti u Uniji

No, statistika HZZ-a u dijelu ugostiteljske potražnje za radnom snagom, odnosi se dobrim dijelom na potrebe obrta. Hrvatska gospodarska  komora u svojoj statistici bilježi zaposlenost samo u poduzećima. Tim  istim statistički okom može se iščitati da je Hrvatska prvi put od kad je  članica EU, imala najveći pad nezaposlenosti u Uniji. Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Zadar obradila je recentne statističke podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti u Zadarskoj županiji.

- Izravnu povezanost s razinom zaposlenosti imaju i migracijska kretanja, odnosno demografska kretanja u cjelini. Prema podacima Državnog  zavoda za statistiku, nakon Grada Zagreba i Istarske županije, Zadarska  županija ima najmanji odljev stanovništva među svim hrvatskim županijama. Dok na državnoj razini broj stanovnika kontinuirano pada, u Zadarskoj županiji stanovništvo raste do 2013., kada i ovo područje počinju  zahvaćati demografski problemi karakteristični za cijelu Hrvatsku, rekao  nam je u uvodu, viši stručni suradnik HGK – Županijske komore Zadar  Dinko Basioli.

Unatoč svim ovim negativnim demografskim kretanjima, nastavlja  Basioli, Zadarska županija zadnjih godina ima pozitivne rezultate u broju zaposlenih, kako u gospodarstvu, tako i u ukupnoj zaposlenosti, a koja  obuhvaća zaposlene u pravnim osobama, obrtima i drugim kategorijama poslodavaca. Broj zaposlenih u gospodarstvu, kao i sve ostale podatke o poslovanju obveznika poreza na dobit, prate se iz godišnjih izvještaja poduzetnika, koje prikuplja i obrađuje Financijska agencija. Gospodarstvenici Zadarske županije, unatoč negativnim efektima gospodarske  krize na svoje poslovanje, od 2009., izbjegavali su otkazivanja ugovora o  radu i uspjeli održati uglavnom istu razinu zaposlenosti. Zadnjih godina  povećava se zapošljavanje u gospodarstvu koje dostiže rekordan broj od  23.543 zaposlena u 2017.. Podaci iz završnih računa za 2018. godinu bit  će poznati tek u svibnju, ali iz provedenih anketa s poslodavcima da se  zaključiti da ni u protekloj godini nije bilo smanjenja ukupnog proja zaposlenih u gospodarstvu.

Porast zaposlenosti u svim godišnjim dobima

- Očekivano, u turistički orijentiranoj županiji velike su sezonske oscilacije, međutim porast zaposlenosti prisutan je u svim godišnjim dobima. U promatranom razdoblju od 2015. do 2018. niti u jednom mjesecu  broj zaposlenih nije manji nego u istom mjesecu prethodnih godina. Kako je rasla zaposlenost, primjerice, u srpnju (5.150 više zaposlenih 2018.  nego 2015.), rasla je zaposlenost i u zimskim mjesecima, pa uu siječnju  2018. imamo 5.149 više zaposlenih nego u siječnju 2015. godine, a u prosincu 2018. čak 5.824 više zaposlenih nego u istom mjesecu 2015. Zaključak je da rastu potrebe za novozaposlenim i u područjima djelatnosti  koja nisu izravno vezana za turizam. Zadnjih nekoliko godina došlo je do  djelomičnog oporavka građevinskog sektora, raste broj zaposlenih u trgovini, prerađivačkoj industriji, ribarstvu i marikulturi, prijevozu i skladištenju te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Stoga ne  treba biti iznenađen brojnim objavama potreba za radnicima u 2019. godini. Moguće je da, unatoč visokim kvotama stranih radnika odobrenim  za ovu godinu, zbog katastrofalnih demografskih kretanja, svi poslodavci  u Zadarskoj županiji neće popuniti sva predviđena radna mjesta, zaključio je Basioli.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno