Ćakić: HSP i Bunja vode kampanju preko leđa Srba

Ne mislim da Đani Bunja i HSP imaju nešto protiv nas. Mislim da oni jednostavno pokušavaju pridobiti dio desnog biračkog tijela, ali nije ni korektno ni pošteno da to rade preko naših leđa, rekao je Ćakić

Pripadnici srpske nacionalne manjine nisu tražili, niti traže, uvođenje u službenu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Benkovcu i Obrovcu, a niti isticanje zastave srpske nacionalne manjine na zgradi Doma Zadarske županije. Potvrdio je to tajnik Vijeća srpske nacionalne manjine u Zadarskoj županiji Veselko Ćakić napominjući kako uostalom za to i nisu stečeni zakonski uvjeti.
Srbi nisu tražili ni ćirilicu ni zastavu
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina propisuje uvođenje u službenu uporabu, kao ravnopravnog,  jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine u slučaju kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika grada ili općine. No, za uvođenje jezika nacionalne manjine bilo bi, prema Ustavnom zakonu i Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj potrebno da srpska nacionalna manjina čini najmanje trećinu  stanovnika na području grada ili općine, te bi takva odredba trebala biti unesena u općinski ili gradski statut. Za razliku od načina određivanja participacije pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu i izvršnoj vlasti, kad je u pitanju uvođenje jezika manjine u službenu uporabu, popis stanovništva ne korigira se popisom birača, tako da vrijede podaci iz popisa birača 2001. prema kojima ovaj uvjet nije zadovoljen, kako u Benkovcu, tako ni u Obrovcu. 
Vezano uz isticanje zastave nacionalnih manjina, valja napomenuti kako s u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina stoji kako je  “slobodna uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina i obilježavanje praznika nacionalnih manjina”, no, za primjenu ove odredbe bilo bi nužno da jedinica lokalne ili regionalne samouprave u Statutu propiše  službenu uporabu i način korištenja zastave i simbola nacionalnih manjina.
– Mi nismo tražili ništa, nismo uopće raspravljali o tome, niti kao Vijeće srpske nacionalne manjine, niti kao SDSS.  Nismo razgovarali o tome niti u Zadru, niti Benkovcu, niti Obrovcu.  Takva izjava povezana je izmjenom Statuta Zadarske županije temeljem kojeg se ostvaruju prava pripadnika srpske nacionalne manjine na zastupljenost u predstavničkom tijelu i izvršnoj vlasti, ali te izmjene nemaju nikakve veze s pravom na isticanje simbola nacionalne manjine, niti postoji takva inicijativa, niti je itko to spomenuo ni na jednoj sjednici Vijeća srpske nacionalne manjine, niti na stranačkim sjednicama. Ne mislim da Đani Bunja i HSP imaju nešto protiv nas. Mislim da oni jednostavno pokušavaju pridobiti dio desnog biračkog tijela, ali nije ni korektno ni pošteno da to rade preko naših leđa. Prerano su počeli s kampanjom, a do izbora će birači vidjeti da su to obmane, da je to prozirno i neće im vjerovati, rekao je Veselko Ćakić koji, uz tajničku dužnost u Vijeću srpske nacionalne manjine, obnaša i dužnost predsjednika zadarskog SDSS-a.
Bunja: Srbi lažu
– HSP ne vodi negativnu kampanju protiv srpske nacionalne zajednice, odgovorio je predsjednik Županijskog vijeća HSP-a zadarske županije Đani Bunja na upit zbog čega je iznio netočan podatak o tome da pripadnici ove manjine traže isticanje srpske zastave za zgradi Zadarske županije, te uvođenje ćirilice u Obrovcu i Benkovcu.
– HSP zapravo poštuje sve pripadnike nacionalnih manjina u nas, uključujući i pripadnike srpske nacionalne manjine, a bilo bi potrebno jasno reći da srpska nacionalna zajednica ostvaruje ona prava koja su iznad hrvatskih zakona i hrvatskog Ustava samo iz jednog jedinog razloga, a to je dogovor između HDZ-a i SDSS-a. HSP nije neozbiljna stranka, niti sam ja neozbiljan čovjek da bih neargumentirano izlazio u javnost. Kad govorim o ćiriličnom pismu, dobro mi je poznata povijest i tradicija ćiriličnog pisma, uključujući i bosančicu, kao ćiriličnu izvedenicu koja je također uz glagoljicu također hrvatsko nacionalno pismo. Međutim, zakon je jasno izrekao sljedeće; ako nacionalna manjina na području jedinice lokalne samouprave ili županije ima 30 posto ili više svojih pripadnika, onda ima pravo koristiti jezik nacionalne manjine i isticati zastavu nacionalne manjine. Ja nisam rekao da oni žele isticati zastavu Republike Srbije. To ne mogu, osim prigodom sportskih susreta ili posjeta državnog izaslanstva, što je regulirano protokolom. Ja samo postavljam pitanje zašto Srbi dobivaju i ona prava koja ne moraju dobiti, a predstavnici Srba lažu kad kažu da ne postoji inicijativa u Benkovcu i Obrovcu, jer ona postoji. Ja nikada nisam rekao da SDSS to traži. Postoji inicijativa koja nije vezana uz niti jednu stranku, kazao je Bunja.
Na upit od koga onda dolazi inicijativa za uvođenje ćirilice u službenu uporabu u ova dva grada Bunja je odgovorio kako će “to izreći kada bude trenutak”.
HSP “ustavnom tužbom” na Statut
Na upit koja to veća prava od onih propisnih zakonom predstavnici srpske nacionalne manjine ostvaruju na području Zadarske županije, Bunja je kazao kako ih ostvaruju u onim općinama gdje su provedeni dopunski izbori.
– Sad će ih ostvarivati i u Zadarskoj županji, kazao je Bunja referirajući se na nedavnu izmjenu Statuta Zadarske županije koja omogućuje raspisivanje dopunskih izbora za četiri vijećnika predstavnika ove nacionalne manjine u Skupštini i zamjenika župana.
– Ja sam za to da Srbi nemaju veća prava od onih koja ih pripadaju po važećim zakonima samo zato što su u vladajućoj koaliciji, ali sam za to da maksimalno konzumiraju prava koja predviđaju hrvatski zakoni i hrvatski Ustav, kazao je Bunja te najavio kako će HSP pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti članka Statuta Zadarske županije koji se odnose na izbor zamjenika župana i vijećnika u Županijskoj skupštini iz redova srpske manjine.
– Prihvatiti ćemo ono što odluči Ustavni sud, poručio je Bunja pojašnjavajući  kako će se “ustavna tužba” temeljiti na tumačenju da se pravo za zastupljenost u izvršnoj vlasti i predstavničkom tijelu temelji na podacima iz popisa stanovništva.
HSP će, najavio je Bunja, i od građana traćiti da svojim potpisom podrže njihov zahtjev za ocjenu ustavnosti, a poručio je i kako će, ne dobiju li prostor za to na Narodnom trgu, ići od kuće do kuće.
– Jasno je po članku 84. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi da ne bi došlo do raspuštanja Županijske skupštine da Skupština nije u Statutu omogućila dopunske izbore, jer se u tom članku navode razlozi raspuštanja predstavničkog tijela. Od početka se zalažemo za striktnu primjenu zakona, a ovdje se radi o silovanju hrvatskih zakona i Ustava, zaključio je Bunja.

 HSP-ova “USTAVNA TUŽBA” BEZ PRAVNOG TEMELJA

Nije moguće da bi Ustavni sud pozitivno odgovorio na zahtjev za ocjenu ustavnosti kakovog predlaže HSP, potvrdila je saborska zastupnica SDP-a i nekadašnja ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović koja je, uostalom, bila autorica upravo suprotnog zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
SDP je još nakon lokanih izbora 2005. tražio da Ustavni sud procjeni (ne)ustavnost u statutima onih jedinica lokalne i regionalne samouprave koje nisu poštovale pravo nacionalnih manjina iz Ustavnog zakona o zastupljenosti adekvatnoj podacima iz posljednjeg potvrđenog popisa birača. Naime, umjetno stvorena dvojba oko tumačenja trebaju li pripadnici srpske manjine pravo na zastupljenost u predstavničkom i izvršnom tijelu ostvariti temeljem podataka iz popisa stanovništva iz 2001. ili popisa birača iz 2007. počiva na polovičnom čitanju članka 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. U posljednjem stavku ovog članka propisuje se kako se “prije svakih izbora službeni rezultati popisa stanovništva o broju pripadnika nacionalnih manjina u jedinici lokalne samouprave, odnosno jedinici područne (regionalne) samouprave, usklađuju  s eventualnim promjenama registriranim u posljednjem potvrđenom popisu birača te jedinice”.  Prema posljednjem takvom popisu birača koji je rađen za parlamentarne izbore 2007. pripadnika srpske nacionalne manjine u Zadarskoj županiji bilo je preko 10 posto i taj je postotak pretvoren u četiri vijećnička mjesta u Skupštini, dok je pravo na zamjenika župana osigurano pripadnicima nacionalne manjine u  županijama u kojima nacionalna manjina čini više od 5 posto stanovništva.
Predsjednik županijskog HSP-a Đani Bunja tvrdi kako nužna posljedica odbijanja Županijske skupštine da su Statut unesu odredbe o potrebi postojanja četvero vijećnika iz redova srpske nacionalne manjine i zamjenika župana iz iste manjine ne bi bila raspuštanje Skupštine, te se poziva na
članak 84. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. No, iz odgovora na pitanje koja je sankcija za predstavničko tijelo koje ne uskladi svoj Statut s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, a  kojeg je 4. lipnja prošle godine na upit Zadarskog lista dostavio tadašnji Središnji državni ured za upravu koji je kasnije transformiran u Ministarstvo uprave, jasno je kako je zakonska realnost upravo suprotna.
– Vezano uz pitanje o sankciji za predstavničko tijelo upućujemo na odredbu članaka 84. podstavka 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisano da će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Vlada RH raspustiti predstavničko tijelo lokalne jedinice ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa, stoji u odgovoru Središnjeg državnog ureda za upravu kojeg je prije 10 mjeseci potpisao tadašnji  čelni čovjek Središnjeg državnog ured za upravu Antun Palarić.
Zakon se od tada nije mijenjao, stoga Palarićev odgovor vrijedi i danas. S druge strane,  Bunjina tvrdnja o tome kako se predstavničko tijelo ipak ne bi moglo raspustiti temeljem članka 84. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi “saveznika” može pronaći u nedorečenosti zakona s obzirom da zakonodavac nije definirao koliko često predstavničko tijelo treba donositi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu, pa da bi se ispunio “uvjet učestalosti”.

  KUTIJA: O STATUTU – O TOM POTOM

U ime Vijeća srpske nacionalne manjine Zadarske županije, tajnik Veselko Ćakić uputio je krajem prošlog tjedna zahtjev Gradskom vijeću Grada Benkovca i općinskim vijećima Polače, Zemunika Donjeg i Stankovaca za usklađivanjem statuta kako bi se i u Gradu Benkovcu i ovim općinama održali dopunski izbori i to za po jednog vijećnika iz redova srpske manjine u Benkovcu, Polači i Stankovcima, dvoje vijećnika u Zemuniku Donjem, te zamjenika načelnika odnosno gradonačelnika u Benkovcu, Polači i Zemuniku Donjem. Ćakić je u tom dopisu podsjetio kako je i Zadarska županija uskladila svoj statut s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i time postupila prema očitovanju Ministarstva uprave koje je utvrdilo kako su za određivanje participacije pripadnika nacionalnih manjina u vijećima i izvršnoj vlasti relevantni podaci iz popisa birača 2007. godine.
– Smatramo da više ne postoji ni jedan opravdani razlog da se i kod vas promjena Statuta ne izvrši u najkraćem roku, u narednih desetak dana, kako bi Vlada RH mogla čim prije raspisati dopunske izbore. Očekujemo da ćete postupiti po našem zahtjevu kako ne bismo bili primorani od Ministarstva uprave tražiti nadzor nad Statutom i raspuštanje vašeg Vijeća što bi izazvalo nove izbore i nove troškove, stoji u dopisu Gradskom vijeću Benkovca i općinskim vijećima.
Maja Brkljača (HDZ) koja je, kao predsjednica Gradskog vijeća Benkovca, odgovorna za sazivanje sjednica Vijeća na pitanje je odgovorila kao ne zna hoće li se usklađivanje Statuta naći na dnevnom redu sljedeće sjednice, te je uputila na gradonačelnika Branka Kutiju (HDZ). Kutija je pripomenuo kako je za usklađivanje Statuta odgovorno Vijeće. Također je kazao kao zahtjev Vijeća srpske nacionalne manjine još nije pročitao.
 – A o Statutu o tom, po tom, kazao je Kutija ne želeći decidirano odgovoriti na pitanje vezanu uz volju Gradskog vijeća da Statutom omogući dopunske izbore.
Josip Kulaš (HDZ), predsjednik Općinskog vijeća Općine Polača kazao je kako će se do kraja tjedna sastati Klub vijećika HDZ-a na kojem će se odlučiti hoće li se na sljedeću sjednicu Općinskog vijeća ići s prijedlogom usklađivanja Statuta.
– Ako se na Klubu tako dogovorimo, onda će se ići, kazao je Kulaš.
Predsjednik Općinskog vijeća Općine Stankovci Dražen Orlović (HDZ) rekao je kako će se prijedlog usklađivanja Statuta naći na sljedećoj sjednici, no nije znao precizirati kada će se sjednica održati.
Koalicija HSS-HSP koja je na vlasti u Općinskom vijeću Zemunika Donjeg, čini se, ne odustaje od stava po kojem preferira raspuštanje od usklađivanja Statuta, a predsjednik Vijeća Stanko Duilo (HSS) najavio je kako će o razlozima takvog stava podrobnije izvijestiti javnost na konferenciji za novinare koja će održati u srijedu u prostorijama HSP-a u Zadru.