Volontiranje je kolonijalistički koncept

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Vedran SITNICA
Javno predavanje održala je doc.dr.sc. Karin Doolan

Potrebno je razgraničiti volontiranje od aktivnog građanstva. Volontiranje je kolonijalistički koncept koji nam je došao s pristupanjem EU, s neoliberalnim kapitalizmom. Kad se kaže "volontiranje",  misli se na smanjenje davanja za socijalnu pomoć, čime se demontira socijalna država koja nam je bila zajamčena, kazao je dr.sc. Mirko Petrić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru sudjelujući u raspravi na javnom predavanju na temu "Jesam li aktivan građanin/aktivna građanka? Pojmovi i praksa" koje je u Gradskoj knjižnici Zadar održala doc.dr.sc. Karin Doolan, također s Odjela za sociologiju.

Na ovaj je način Petrić komentirao opservaciju predavačice o tome kako je uključenost građana u volontiranje veća u zemljama s većim BDP-om gdje je raspodjela resursa pravednija, a demokratska tradicija duža.

- Velika su očekivanja po pitanju toga što bi aktivni građanin trebao moći raditi; brinuti se o dobrobiti drugih, biti odgovoran prema boljoj organizaciji društva, participirati u životu zajednice i njegovati vrijednosti koje doprinose suživotu; od prihvaćanja različitosti do solidarnosti, kazala je Doolan navodeći podatke iz istraživanja provedenog 2009. godine na području država članica EU, a prema kojem najveći kompozitni indikator aktivnog građanstva, sastavljen od indikatora među kojima su zastupljenost žena u parlamentu, izlaznost na izbore, sudjelovanje u prosvjedima i uključenost u zajednicu kroz djelovanja u udrugama, imaju Švedska, Norveška i Danska, a najmanji Poljska i Mađarska.

Ističući kako nije lako doći do podatka o broju volontera u Hrvatskoj, Doolan je kazala kako je 23% europskih građana starijih od 15 godina uključeno u dobrovoljni rad, dok je prema podacima Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Hrvatskoj taj udio 10,7 % a prema podacima Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva 5%.

 Malo volontiramo, sve manje biramo

- Visoka razina volontiranja od 40% je u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, a niska - ispod 10% u Grčkoj, Italiji i Bugarskoj. Hrvatska je između relativno niske i niske razine volontiranja, kazala je Doolan dodajući kako je, prema podacima UNDP-a iz 2004., u Hrvatskoj na 10.000 stanovnika bilo 6,1 udruga, pri čemu je najveći broj udruga bilo registrirano u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (8.3) i u Zagrebu (7,3), dok je Zadarska županija bila ispod prosjeka s 5 udruga na 10.000 stanovnika.

Iznoseći podatke o broju birača izašlih na izbore i referendume u Hrvatskoj između 1990. i 2012., Doolan se posebno osvrnula na pad izlaznosti na području Zadarske županije, odnosno IX. izborne jedinice čiji je ova županija dio.

- U IX. izbornoj jedinici je na parlamentarnim izborima 2011. godine zabilježena najmanja izlaznost od 57,06%. 2007. je ova izborna jedinica s 60,55 bila pretposljednja po izlaznosti, dok je 2003. na izbore u ovoj jedinici izišlo 65,7% birača, rekla je Doolan podsjećajući kako niska izlaznost dovodi u pitanje sustav predstavničke demokracije, te dodajući kako se "moramo upitati i zašto je manji odaziv na izbore u novim demokracijama".

Lokalni izbori najnepopularniji

- U starim demokracijama, izuzevši Francusku, izlaznost na parlamentarne izbore je iznad 65%, a u novima demokracijama je ispod te granice. Ukoliko se uzme u obzir ukupno biračko tijelo na parlamentarnim izborima 2011., u Hrvatskoj je na izborima sudjelovalo oko 54 % birača, a ako se u obzir uzmu samo birači s prebivalištem u Hrvatskoj - oko 63% birača, pa bi dakle Hrvatska, uzmu li se u obzir samo birači s prebivalištem u RH, bila na razini starih demokracija, no uzme li se u obzir cjelokupno biračko tijelo bila bi u grupi niske izalznosti na čijem su začelju Poljska, Litva i Rumunjska, rekla je Doolan podsjećajući i na činjenicu pada izlaznosti na izbore za Europski parlament koja je sa 61,99% 1979. godina pala na 43% 2009. godine, pri čemu je najveća izlaznost od 90% zabilježena u Belgiji i Luksemburgu, a najmanja - ispod 30% u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

- U Hrvatskoj je najveća izlaznost na parlamentarnim izborima, što je vidljivo i kod najvećeg broja europskih država, a najmanju izlaznost imaju lokalni izbori. Izborna participacija u Hrvatskoj opada neovisno o tipu izbora, a iznimka su parlamentarni i predsjednički izbori 2000., godine što se smatra situacijski uvjetovanim, i lokalni izbori 2009. kada je uveden neposredan izbor župana, gradonačelnika i načelnika, kazala je Doolan koja je, uspoređujući izlazak birača na referendum o pristupanju Hrvatske u EU, kao značajan iznijela podatak prema kojem je u Gradu Zagrebu, koji je zabilježio najveći izlazak birača s 55.13%, dok je u Zadarskoj županiji na ovaj referendum izišlo 38.57% pri čemu je Zadarska županija bila na pretposljednjem mjestu po izlaznosti.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno