Zadarski vinari ostvarili 9,5 milijuna kuna prihoda

U Hrvatskoj je trenutačno 467 poslovnih subjekata različitih pravno ustrojbenih oblika čija je pretežita djelatnost proizvodnje vina od grožđa. U 2018. godini od toga su bila 252 poduzetnika s 1.292 zaposlena, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 0,6 posto, stoji u analizi Financijske agencije.
Ukupni prihodi u 2018. godini iznosili su 658,3 milijuna kuna, a ukupni rashodi 665,4 milijuna kuna. Dobit razdoblja od 33,0 milijuna kuna i gubitak razdoblja od 46,5 milijuna kuna rezultirali su negativnim konsolidiranim financijskim rezultatom u iznosu od 13,5 milijuna kuna gubitka.
U djelatnosti uzgoja grožđa, trenutačno je 4661 poslovnih subjekata različitih pravno ustrojbenih oblika. U 2018. godini je od toga broja bilo 119 poduzetnika s 858 zaposlenih. Ukupni ostvareni prihodi poduzetnika u uzgoju grožđa iznosili su 428,8 milijuna kuna, što je povećanje od 10,1 posto u odnosu na 2017. godinu. Ukupni rashodi porasli su za 13,0 posto, a dobit razdoblja za 16,8 posto (27,5 milijuna kuna), dok je gubitak razdoblja povećan za 170,9 posto (19,4 milijuna kuna). Na razini svih 119 poduzetnika ostvaren je pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 8,1 milijun kuna dobiti, što je manje za 50,7 posto u odnosu na 2017. godinu kada je ostvarena neto dobit od 16,4 milijuna kuna.

Vinari s dobiti od 16,4 mil. kn
U Zadarskoj županiji je u 2018. godini djelovalo osam poduzuzetnika- proizvođača vina, a svi su poslovali pozitivno. U 2017. godini ostvarili su 7.401.000 kuna prihoda, a u 2018. 9.503.000 kuna, što je porast od 28,4 posto. Porez na dobit je u tih godinu dana porastao za 72 posto, dobit razdoblja za 83 posto, a troškovi osoblja za 23,1 posto. Neto nadnice i plaće su sa 654 tisuće kuna u 2017. godinu poslije porasli na 764 tisuće kuna, što je povećanje od 16,8 posto. Te su tvrtke imale relativno skroman prosječan broj od 13 zaposlenih na bazi sati rada u 2017. godini, a godinu poslije zapošljavale su 17 ljudi odnosno 30,8 posto više. Ovi zaposlenici su u 2017. imali prosječnu mjesečnu neto plaću od 4.190 kuna, da bi ona godinu poslije pala na 3.743 kuna, što je smanjenje od 10,7 posto.   
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u proizvodnji vina od grožđa u 2018. godini iznosila je 4.897 kuna, što je 7,7 posto više u odnosu na 2017. godinu te 12,3 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.584 kune). U djelatnosti uzgoja grožđa obračunata je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 5.020 kuna, što je 8,2 posto više u odnosu na 2017. godinu.
U djelatnosti proizvodnje vina od grožđa ostvaren je pozitivan trgovinski saldo od 17,5 milijuna kuna. Uvoz je povećan za 2,0 posto, a izvoz za 17,5 posto. U djelatnosti uzgoja grožđa izvoz je smanjen za 5,9 posto, a uvoz za 4,3 posto, dok je trgovinski saldo manji za 11,9 posto u odnosu na 2017. godinu.

Pozitivan trgovinski saldo
Analiza investicija pokazuje smanjenje investicija u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa za 34,1 posto, dok je u djelatnosti uzgoja grožđa ostvareno povećanje za 79,5 posto.
U odnosu na 2008. godinu, broj pravnih i fizičkih osoba (obrta), obveznika poreza na dobit, kako u djelatnosti uzgoja grožđa, tako i u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa, bio je veći u 2018. godini. Broj zaposlenih u obje spomenute djelatnosti bio je veći 2008. godine. U 2018. godini, u djelatnosti uzgoja grožđa ostvareno je 27,5 milijuna kuna ukupnih prihoda manje u odnosu na 2008. godinu, dok je u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa ostvareno 133,6 milijuna kuna manje.
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti proizvodnje grožđa u 2018. godini, bila je za 27,8 posto veća u odnosu na 2008. godinu, dok je u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa bila veća za 24,8 posto.
Neto dobit poduzetnika u djelatnosti uzgoja grožđa u 2018. godini iznosila je 11,3 milijuna kuna i bila je 28,7 posto manja u odnosu na 2008. godinu. U djelatnosti proizvodnje vina od grožđa iskazan je znatno veći neto gubitak u 2008. godini (106,1 milijun kuna), gotovo osam puta veći no što je bio 2018. godine (13,5 milijuna kuna). Negativnom rezultatu u 2008. godini, u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa, najviše je doprinio poduzetnik iz Splita, Dalmacijavino d.d. u stečaju, koji je ostvario gubitak razdoblja u iznosu od 111,6 milijuna kuna, a nad kojim je stečajni postupak otvoren rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, od 25. travnja 2012. godine.

Agrolaguna s najvećim prihodom
Najveći ukupan prihod u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa, u 2018. godini, ostvarilo je društvo Agrolaguna d.d. iz Poreča u iznosu od 118,9 milijuna kuna. Društvo je zaposlenima, njih 240, obračunalo prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 6.113 kuna. Društvo je iskazalo negativan rezultat poslovanja u 2018. godini u iznosu od 1,8 milijuna kuna, što je smanjenje gubitka za 96,1 posto u odnosu na ostvaren neto gubitak od 45,9 milijuna kuna u 2017. godini.
Među poduzetnicima čija je pretežita djelatnost uzgoj grožđa, u 2018. godini Iločki podrumi d.d. su ostvarili najveće prihode (udio od 15,9% u razredu djelatnosti). Društvo je imalo 225 zaposlenih kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 4.999 kuna. Ostvarena dobit razdoblja iznosila je 2,2 milijuna kuna.
Najveću dobit razdoblja u 2018. godini u djelatnosti uzgoja grožđa ostvarila je Dingač zadruga iz Potomja, u iznosu od 5,9 milijuna kuna (u 2017. godini dobit je iznosila 4,3 tisuće kuna). Najveću dobit u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa iskazalo je malo društvo Kabola d.o.o. iz Buja, u iznosu od 1,9 milijuna kuna (u 2017. godini dobit je iznosila 1,2 milijuna kuna).
U djelatnosti proizvodnje vina od grožđa najviše je poduzetnika imalo sjedište u jednoj od sedam jadranskih županija (145), a manje u 14 kontinentalnih županija (107). U Istarskoj županiji ih je bilo 45, Splitsko-dalmatinskoj 40, a u Dubrovačko-neretvanskoj 35.
Također, najviše poduzetnika u djelatnosti uzgoja grožđa imalo je sjedište u jednoj od šest jadranskih županija (76), a manje u 12 kontinentalnih županija (43). U Splitsko-dalmatinskoj županiji ih je 20, Istarskoj 19, a u Dubrovačko-neretvanskoj 14.