Vadili stoljetne masline radi apartmanizacije?!

Prvo će nestati nafta, pa plin, pa ulje. Po predviđanjima stručnjaka doći će i do krize hrane. To što Hrvatska uvozi 50 posto hrane je kao da si stavlja omču oko vrata. Istovremeno, u tijeku je ekonomski slom. Pitanje je što napraviti dok se u istom trenutku događa ekonomski krah i kraj energenata, upozorio je Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera

U Gradskoj knjižnici Zadar održana je tribina Zelena generacija i održivi razvoj, kao dio programa Eko dana u organizaciji Prirodoslovno-grafičke škole i Eko Zadra. Predsjednica udruge Eko Zadar je bila u ulozi moderatora, videolinkom se iz Ženeve javio dr. Davor Pavuna, poznati hrvatski fizičar koji je angažiran u Obaminom timu za energetiku, jedan dio predavanja imao je i Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner, kao i Davor Fadić iz udruge Z.V.U.K.. Na tribini je bilo ukupno dvadesetak ljudi – Edo Končurat iz škole, članovi udruga te ostali zainteresirani za ovu goreću temu koja će uskoro svima, htjeli to ili ne, biti vrlo važna. Radi se o zelenoj generaciji koja živi održivo i koja će jednog dana morati postojati jer resursa je ostalo jako malo.
Malo zagađen dragulj
Piršić je rekao da će, ako se stanje ne promijeni, doći do promjena biblijskih razmjera.
– Neoliberalna era koja traje od Drugog svjetskog rata, takozvani divlji kapitalizam, je pri kraju. Kraj je i eri fosilnih goriva. Prvo će nestati nafta, pa plin, pa ulje. Po predviđanjima stručnjaka doći će i do krize hrane. To što Hrvatska uvozi 50 posto hrane je kao da si stavlja omču oko vrata. Istovremeno, u tijeku je ekonomski slom. Pitanje je što napraviti dok se u istom trenutku događa ekonomski krah i kraj energenata. Nećemo zabiti glave u pijesak kao nojevi, nećemo ni sutra svi baciti u smeće motore od automobila, ali moramo naučiti funkcionirati na razini održivosti, rekao je Piršić.
Piršić kaže da moramo spojiti svoje stare mudrosti i blaga koja smo naslijedili s novim saznanjima. Objašnjava to na primjeru stoljetnih maslina.
– Vidio sam prekrasne, nevjerojatne masline u Lunu na Pagu stare 1.600 godina. To su masline koje su rasle iz košćice, a ne klonovi koje mi imamo danas, što znači da se čuva bioraznolikost. No imaju visoke krošnje, teško ih je brati, nisu isplative pa su neke ljudi vadili da bi na tom mjestu posadili nakazne apartmane. Mi ne možemo pokušavati živjeti američki san iz šezdestih godina gdje svi imaju dvije kuće, automobile… Više nema resursa za potrošačku civilizaciju, upozorava Piršić.
Njegovo promišljanje počiva na nekoliko teza, kao što je Green New Deal, Održivost, a ne održivi razvoj, Granice rasta i Lokalizacija nasuprot globalizacije.
Kako objašnjava, lokalizacija je potrebna radi održivosti. Ukratko rečeno, sela oko grada bi trebala proizvoditi hranu za taj grad. Tako se ne može dogoditi da zbog nekog šoka u prijevozu hrana ne stiže do odredišta.
Dr. Pavuna je istaknuo da je Hrvatska malo zagađen dragulj, a uopće ju ne čuvamo. Takva svijest Hrvata se mora promijeniti.
Pošumljavanje
– Treba se fokusirati na mlade. Za ovakve promijene, da bismo napravili bolju civilizaciju, treba nam oko pola generacije. Treba ući u medije, u obrazovni segment, evo, i u Crkvi je ova godina godina zaštite okoliša, svi se moramo dići na noge da bi se nešto promijenilo, rekao je dr. Pavuna.
Davor Fadić je svoje predavanje temeljio na jednom radu pod nazivom 10.000 stabala, po kojem bi svaki čovjek na planetu trebao posaditi 10.000 stabala kako bi se neutraliziralo dosadašnje onečišćenje.
– Kad sam to pročitao, shvatio sam da je stanje vrlo ozbiljno. Pošumljavanjem bi se proizveo kisik, sačuvala bioraznolikost, voda bi se stabilizirala i tako u krug. Ukratko, obnovio bi se ekosustav. Ipak 10.000 je jako velika brojka pa se čini da će biti jako teško. Ali moguće je, govori Fadić i dodaje da promjena životnog stila svakog pojedinca ipak ne bi bila dovoljna.
– Zaista bi se svi trebali potruditi da tako žive, ali čak i kad bi svi tako živjeli, ukupna ušteda energije ne bi nadomjestila štetu koju nanose najveći zagađivači u okolišu. Jedan golfski teren popije vode kao cijeli Zadar, slikovit je bio Fadić.
Utješno je što se zaista razne organizacije sve više okupljaju i surađuju na svojim zajedničkim ciljevima, educiraju ljude, senzibiliziraju javnost. Tako pokušavaju zagrebati malo ispod površine, da ne bude to samo ekološka svijest, nego i djela.
Jednim dijelom u tome su uspjeli s ovom tribinom, kao i projekcijom filma “Home” koja je bila poslije tribine u kinu Pobjeda. Tamo su se sudionicima tribine pridružili i učenici Prirodoslovno-grafičke škole.

 PAVUNA O ULASKU U EU

Dr. Davor Pavuna, priznati hrvatski fizičar u inozemstvu i član Obaminog  tima za energetiku, komentira ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
– Kad uđu u EU, građanima Hrvatske će biti svejedno. Neke stvari će biti  praktičnije, kao prelazak granice, neke kompliciranije, kao papirologija oko  kredita, ali uglavnom ništa bitno se neće promijeniti. Ipak, na duge staze,  Hrvatima će nakon ulaska u EU biti bolje, rekao je.