Zbog muljaže s PET ambalažom Zrnić Marinović ponovno u Remetincu

USKOK sumnja da su u dogovoru sa Mladineom Zrnić i Mioč u svojim tvrtkama izradili fiktivnu prateću dokumentaciju različitih prodavatelja s lažno uvećanom količinom prikupljene PET ambalaže, koju su Bešenićeva i njezin sin potom ovjerili. Fond su oštetili za više od 103 milijuna kuna

Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu jučer je ispitao petoricu osumnjičenika zbog udruživanja u skupinu koja je fiktivno prikazivala otkup i reciklažu PET ambalaže, a zapravo izvlačila novac iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čime su na koncu Fond oštetili za 103.055.701 milijuna kuna.
Riječ je o zadarskom poduzetniku Mihi Zrniću Marinoviću, vlasniku tvrtke Odlagalište sirovina, bivšem šefu Fonda Vinku Mladineu, vlasnici varaždinske tvrtke za reciklažu “BBS”, “kraljici PET ambalaže” Barbari Bešenić i njezinu sinu Krunoslavu te Draganu Mioču, vlasniku tvrtke Retabl iz Metkovića.
Ovjerena nepostojeća ambalaža
USKOK Mladinea sumnjiči da je kao direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, od početka 2006. godine do 22. studenog 2010., povezao ostale osumnjičenike i s njima dogovorio da će lažno prikazivati količine prikupljene i uporabljene PET ambalaže te naplatu od Fonda.
Kako bi plan realizirali, USKOK sumnja da su Zrnić i Mioč u svojim tvrtkama izradili fiktivnu prateću dokumentaciju različitih prodavatelja s lažno uvećanom količinom prikupljene PET ambalaže nakon čega je Mladineo s Bešenićevom i njezinim sinom dogovorio ovjeravanje te krivotvorene dokumentacije.
Na taj su način Bešenićevi prikazivali da je tvrtka “BBS” preuzela PET ambalažu koje u stvarnosti nije bilo, dok su Zrnić i Mioč ispostavljali neistinite fakture Fondu, prikazujući na taj način troškove skladištenja, brojenja, baliranja i prijevoza, iako tih troškova u stvarnosti nisu imali.
Po Mladineovom nalogu, tvrde Uskočki istražitelji, Fond je ispostavljene račune platio, a milijunske iznose stečene na taj način grupa je podijelila.
Istražni zatvor do 30 dana
Temeljem Uskočkog istražnog naloga Zrnić Marinović uhićen je u srijedu ujutro u Zadru, pretražen mu je dom i ostale prostorije (automobil, uredi i sl.), a potom je prepraćen u Uskočko središte u zagrebačkoj Gajevoj ulici gdje je na okolnosti optužbe u nazočnosti svog branitelja Andreja Korljana iznio svoju opsežnu obranu.
– Svoj petorici osumnjičenika, pa tako i mom klijentu, određen je istražni zatvor u trajanju do 30 dana zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke koje vezano uz ovaj slučaj sudac istrage kani ispitati – rekao je Andrej Korljan, kojega je Zrnić Marinović angažirao za svoju obranu.  
Policija je, podsjetimo, “dalmatinskom kralju otpada” ušla u trag nakon što je zbog “muljaža” s Fimi medijom uhićen Vinko Mladineo. Polovicom siječnja uhićen je temeljem Uskočkog naloga zbog sumnjivih poslova s Fondom vezanim uz poslove sanacije Tvornice glinice u Obrovcu “teške” ukupno 11 milijuna kuna. Iz istražnog zatvora u Remetincu pušten je prije osam dana, a Mladineo svega dva dana ranije, da bi potom, obojica u srijedu, ponovno bili uhićeni.
 Priča sama po sebi ne bi bila zanimljiva da nije riječ o optužbama o kojima se glasno u javnosti govorilo još prije dvije godine. Tada se, naime spominjao i šverc plastičnog otpada iz BiH i Srbije u Hrvatsku koji se tada, navodno već tri godina odvijao uz naklonost tadašnjeg vrha HDZ-a. Bešenić je, naime, i sama članica HDZ-a te bivša saborska zastupnica, za Mioča se znaalo kako je blizak s predsjednikom Sabora Lukom Bebićem, a u Zrnićevoj zagrebačkoj poslovnici kao administrativni referent zaposlena je supruga bivšeg Mladineovog bliskog suradnika, zaduženog upravo za PET ambalažu.
Istraga o Matulović-Dropulić?
Otkako se započelo odmotavati klupko sumnjiva poslovanja Fonda sve glasnije se govori i o tome da je cijeli projekt otkupa i prerade ambalaže bio usko povezan s donošenjem Zakona o zbrinjavanju ambalaže i njezinoj preradi. Kako je on donesen za mandata bivše ministrice Marine Matulović Dropulić, navodno bi i njoj Uskočki istražitelji mogli uskoro zakucati na vrata.
Ono što još uvijek ostaje zagonetkom u cijeloj priči oko “PET afere” pitanje je što se konkretno događalo s novcem koji je iz Fonda izvučen preko spomenutih tvrtki i kome su zapravo milijunski iznosi bili namijenjeni. Trag novca, međutim vodi do inozemnih računa, a tko se sve njime “služio” trebalo bi se razotkriti kroz ovaj sudski postupak.