Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

[FOTO] PRVA LINIJA BORBE PROTIV KORONE Naši mladi liječnici i sestre dali su sve od sebe

29.04.2020. 19:09


Reporteri Zadarskog lista imali su priliku ovih dana svjedočiti nevjerojatnoj priči iz zadarske Opće bolnice. Naime, ravnateljstvo bolnice na čelu s doktorom Željkom Čulinom i njegovim zamjenikom dr. Edijem Karucom omogućilo nam je razgovor s glavnim timom medicinskih sestara koje su iznijele najveći teret na COVID odjelu u borbi protiv koronavirusa.
Naime, kada nas je glavna sestra bolnice, pomoćnica ravnatelja, magistrica Darija Katuša, dočekala pred odjelom bolnice, ostali smo iznenađeni očekujući tim sestara od kojih četrdesetak ili više godina. No, bila je riječ redom o mladim sestrama, od kojih je najmlađa navršila tek 24 godine.
Gledajući te mlade i naoko krhke djevojke ispred sebe ne možete vjerovati da su upravo one, s liječnicima i djelatnicima bolnice, iznijele velik dio tereta u pandemiji COVID-a 19. Dr. Edi Karuc, zamjenik ravnatelja i voditelj Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu Opće bolnice Zadar Edi Karuc, odmah na početku razgovora istaknuo je kako se ponosi njima, pojašnjavajući na koji se način zadarska bolnica uspjela tako dobro organizirati u borbi protiv virusa:


Uspjeli smo radom svih nas zajedno
– Uspjeli smo radom svih nas zajedno. Predvidjeli smo da nam dolazi nešto o čemu nemamo iskustva, i mada nismo mogli znati razmjere širenja ovog virusa, s pripremama smo počeli na vrijeme. Svakodnevno smo se dogovarali, dobivali dopise iz Ministarstva zdravstva, uviđajući kako je situacija doista ozbiljna, kaže dr. Karuc, napominjući da su iz Nacionalnog stožera dobivali temeljne upute o ponašanju te ih prilagođavali Bolnici jer svaka od njih ima svoje specifičnosti:
– Paviljonski tip bolnice, a naša Bolnica je takva, zahtjeva drugačiji tip organizacije nego, primjerice, KB Dubrava. Misao vodilja bila je izbjeći scenarij koji se dogodio u Italiji i Šapanjolskoj gdje je došlo do nekontroliranog ulaska virusa u samu bolnicu. Plan je, dakle, bio onemogućiti transmisiju bolesti s pacijenta oboljelog od COVID-19 na bolesnike koji leže na stacionarnim odjelima, kako nam se ne bi dogodilo isto što i navedenim zemljama. Brzo smo organizirali COVID-1 odjel za smještaj bolesnih ili onih sa sumnjom na COVID-19. Međutim, kako se situacija razvijala, vidjeli smo da to neće biti dovoljno obzirom da bi ti bolesnici mogli trebati operativne zahvate, ili neku drugu vrstu zdravstvene usluge. Tako smo izmjestili Odjel za urologiju i Odjel za otorinolaringologiju, a sve kako bi na raspolaganju imali jednu zgradu u cijelosti za potrebe Odjela COVID 2 i 3, pojašnjava dr. Karuc.


Sve su ovo naši mladi iznijeli
Na pitanje je li zadovoljan načinom na koji su odgovorili na ovu pandemiju, odgovara kako je doista zadovoljan s obzirom da su su se morali organizirati i prilagoditi novoj bolesti u najkraćem mogućem vremenu.
– Obzirom da smo se našli u globalnoj pandemiji, smatram da smo, dajući sve od sebe, vrlo brzo izgradili posve novi zdravstveni sustav za prihvat i liječenje oboljelih, te izvršili reorganizaciju rada Bolnice sukladno naputcima Ministarstva zdravstva. Na COVID odjelu imamo četiri pacijenta, a Jedinica intenzivnog liječenja upravo je danas ispražnjena, čistimo je i dekontaminirano pripremajući je za mogući povrat virusa. Praktično smo morali napraviti dvije bolnice, jednu za pacijente oboljele od korone i drugu za sve ostale pacijente, opisuje zamjenik ravnatelja ovu zahtjevnu situaciju, ističući i predanost njihovih mladih zaposlenika:
– Sve su ovo naši mladi liječnici i medicinske sestre iznijeli, zaista su dali sve od sebe. Mogu reći da na osnovi ona što su pokazali u ovom zaista teškom vremenu za sve nas, Bolnica u budućnosti ima zagarantirano dobar zdravstveni kadar, poručio je na kraju dr. Karuc, zahavaljujući se i donatorima koji su ih pomagali u novcu, opremi i mnogočemu drugom:
– Ostali smo ugodni iznenađeni, osobito činjenicom da su ljudi tako brzo reagirali jer ova situacija traje tek nešto više od dva mjeseca.




Znamo se i nasmijati i zapjevati
Nakon razgovora sa zamjenikom ravnatelja koji nas je uputio u funkcioniranje Bolnice u uvjetima pandemije, omogućen nam je razgovor sa glavnom sestrom bolnice, Darijom Katuša, te petero sestara s COVID odjela i Jedinice intenzivnog liječenja.
Na pitanje je li u početku ipak bilo straha kada su se prvi put susreli sa opasnostima ovog virusa, kao i o reakciji njezine obitelji, Tania Šimurina, 28-godišnja sestra na odjelu COVID-23, odgovara kako su strah i stres prisutni svakoga dana u njihovu poslu jer je riječ o brizi za bolesnike:
– Ovo je bio samo još jedan povod, ali i adrenalin, koji nas je podigao da idemo naprijed i radimo još bolje. Što se tiče moje obitelji, plašili su se za mene i ja za njih, ali to se sve brzo zaboravi, kazala nam je sesta s COVID odjela, a na pitanje kako je bilo raditi s najtežim pacijentima te što su ih najčešće pitali, odgovara:
– Devedeset posto naših pacijenata su na respiratoru i uspavani, ali kada ih se skine s aparata, osim medicinske pomoći, potrebno im je i ono najvažnije, ljudska potpora. U takvim se situacijama uvijek podsjetimo da nam pacijent nije samo broj, nego da ste tu za njega kao čovjek za čovjeka, a pacijentu odmah bude lakše. Ali, imamo mi i trenutke kojima si olakšavamo svakodnevni posao pa znamo i nasmijati se i zapjevati, iskreno će ova mlada sestra, a o tome kako uspijevaju zadržati ovaj nivo vedrine, spremna odgovara:
– Morate, inače ćete izgorjeti! Navikli smo raditi pod stresom, a ova pandemija bila je samo pojačan stres jer ne znate s čime se suočavate, odlučno će sestra Tania.


Obitelji su se plašile za nas
I 24-godišnja sestra Lucija Pavić, prvostupnica sestrinstva na odjelu COVID-2 i 3, kaže kako je i kod nje u početku bila prisutna doza straha jer je ovo izvanredna i nepoznata situacija u kojoj su morali usvojiti dotad za njih nepoznat protokol ponašanja, ponajprije oblačenja medicinske opreme.
– No, tu su i kolege s različitih odjela i s različitim znanjem, pa smo se brzo nadopunjavali. Bili smo podrška jedni drugima, profesionalno odrađivali svoj posao i davali maksimum od sebe. Bili smo svjesni rizika moguće zaraze i bilo nas je strah za svoje ukućane, ali smo pri dolasku kući koristili maksimalne mjere opreza da bi zaštitili svoje obitelji. Sada smo se svi već uhodali i mnogo je lakše. Od početka znamo da se možemo osloniti na glavnu sestru bolnice, ravnatelja, zamjenika i ostale liječnike koji su nam davali veliku podršku, napominje sestra Lucija.
Sa samo 25 godina i sestra Ana Mitrović, prošla je »vatreno krštenje« na COVID Jedinici intenzivnog lječenja brinući o najtežim pacijentima. I ona govori o određenoj dozi straha, no takvoj koja im zapravo daje još veću dozu opreza i pažnje, te prije svega izazov da u novim i nepoznatim okolnostima daju sve od sebe. O tome i razgovoru s pacijentima, odnosno onome što su im najčešće govorili za vrijeme liječenja u JIL-u, sestra Ana nam je kazala:


Puno smo naučili
– Taj oprez posebno je važan kod skidanja kombinezona gdje moramo biti izuzetno pažljivi, smireni i bez ikakvih naglih pokreta. Posebno smo morali biti smireni zbog pacijenata jer je kod njih bio prisutan veliki strah obzirom da im je ova bolest, kao i nama, bila nešto potpuno novo. Nije im ugodno kada onako zamaskirani dođemo kod njih, i baš zato smo puno razgovarali s pacijentima i bili im i prijatelj i obitelj kako bi ostali što smireniji, pojašnjava sestra Ana.
Iskustvo s radom s COVID pacijentima pamtit će i 24-godišnja sestra Lucija Buljat, koja naglašava kako će itekako cijeniti sve naučeno u borbi protiv korona virusa.
– Puno smo naučili, ali i upoznali nove ljude i izvrsno surađivali sa svim kolegama. Naša dobra volja i osmijeh puno su pomagali i našim obiteljima koje su bile mirnije kada dođemo kući videći nas onako opuštene. Sve im je onda na kraju bio lakše i manje su brinuli kada bismo opet odlazili na posao. Svi smo se brzo prilagodili ovoj situaciji i zahvaljujući dobroj organizaciji rada i mi sestre smo lakše funkcionirale, kaže ova mlada sestra, a na pitanje o tome što su je pacijenti najčešće pitali, napominje:
– Kada će kući! Svakoga su nas dana čekali s tim pitanjem, a kako se bližio dan odlaska s odjela njihovoj sreći nije bilo kraja, kazala nam je na kraju sestra Lucija i time zapravo na najbolji način zaokružila priču o ovom nesebičnim mladim djevojkama koje su, kako je kazao i zamjenik ravnatelja, iznijele velik dio tereta u borbi protiv COVID-a 19.
 


Dr. Karuc: Nastavljamo rad po ambulantama


– U planu nam je nastaviti rad po ambulantama i građani će biti pozivani na preglede, ali ne kao prije pandemije kada bi samo ujutro kroz ambulante prošlo 20 ili 30 ljudi, već će se taj broj smanjivati kako bi izbjegli kontakte. Bude li epidemiološka situacija dobra, broj naručenih pacijenata ćemo povećati, no najprije treba vidjeti kako će se situacija razvijati, kaže dr. Karuc, a na pitanje hoće li liste čekanja odsad biti puno veće, odgovara:
– Nastojat ćemo se maksimalno dobro organizirati i iznaći adekvatno rješenje. Zahvalan sam građanima na razumijevanju jer su prihvatili izvanrednu situaciju u kojoj smo se morali posvetiti borbi protiv COVID-a i jer su strpljivo čekali na svoje preglede, ističe dr. Karuc.
 


Bilo je puno emocija kada nam je došla prva pacijentica


Pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, magistra sestrinstva Darija Katuša, ističe kako je iznimno ponosna na svoje sestre koje su se, zahvaljujući dobroj organizaciji bolnice, brzo uskladile:
– Nije bilo lako, naprotiv, bio je to zahtjevan posao s kojim smo krenuli već iza Božića čim smo čuli što se događa u Kini. Vidjeli smo da ovo nije uobičajena slika kakva je bila u dosadašnjim pojavljivanjima prethodnih tipova virusa SARS. No, naša medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija Ines Leto, magistra sestrinstva, s radom na području sprječavanja i kontrole bolničkih infekcija ima jako dobre kontake s kolegicama po Hrvatskoj, što nam je umnogome pomoglo u samom početku. Preko Društva medicinskih sestara za sprječavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, počeli smo dobivati prve informacije o tome kako bi se trebalo ponašati. Prvu službenu informacije dobili smo 25. siječnja kada je Zavod za javno zdravstvo – Zadar izdao informaciju o pojavnosti virusa u Kini. Dana 29. veljače imali smo prvu edukaciju u Klinici Fran MIhaljević vezano za oblačenje i svlačenje zdravstvenih djelatnika koju je organizirala profesorica Alemka Markotić, a na koje su išle naše medicinske sestre i liječnik za kontrolu bolničkih infekcija prof.dr.sc. Boris Dželalija, dr.med. Na Klinici su vidjeli njihovu organizaciju rada, s naglaskom na trijažu bolesnika suspektnog na COVID– 19. Primjenjujući naučeno, organizirali smo rad u bolnici kako bi spremno dočekali bolesnike, kaže sestra Darija, dodajući kako se danonoćno radilo da bi se i COVID odjel što brže pripremio.
– Bilo je jako puno emocija, pogotovo kada nam je došao prvi pacijent, bilo je i straha zbog nepoznatog. Čudno je to, od nekud se ipak pojavi snaga koja vas obvezuje da dajete još više od sebe. Epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo Zadar također je iznimno dobro odradila svoj posao i svi smo zapravo jako dobro surađivali, ističe glavna sestra Opće bolnice Zadar.