NEMA LIKA BEZ DOMAĆEG MLIKA

Slika korisnika admin
Autor: 
mlijeko1005_2
Ana GRGAS
SARA RADAŠ - Mlijeko je prirodna najsavršenija hrana

Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu /FAO/ odredila je 1. lipnja za Svjetski dan mlijeka, dan kada će biti obilježeno sve što se zna o mlijeku. Toga dana se u cijelom svijetu skreće pozornost na važnost mlijeka u svakodnevnoj prehrani, ali i na sve što je povezano i napisano u sektoru mlijeka i mljekarske industrije (pod tim terminom svijet podrazumijeva sve od farme do stola, trenutka kada proizvod dođe do potrošača). Činjenica da su mnoge zemlje odlučile taj dan slaviti, daje dodatnu važnost nacionalnim proslavama, ali i pokazuje da je mlijeko važna globalna hrana.

Svake godine ovaj dan se simbolično proslavlja diljem svijeta, u sve više zemalja, sve više i sve veselije!

Raznovrsno obilježavanje

U većini zemalja organiziraju se proslave na središnjim trgovima, katkada su to javna predavanja, a najčešće su to posjete "četveronožnim susjedima", dakle, posjete nekoj od značajnih farmi u zemlji. Norvežani taj dan obilježavaju obiteljskim proslavama, afričke zemlje organiziraju radosne "fešte" u vatrometu boja, azijske zemlje uvijek se okreću radostima djece.. A, u Hrvatskoj, osim što slavimo Svjetski dan školskog mlijeka, zadnje srijede u mjesecu rujnu, zapaženo je i hvale vrijedno obilježavanje Svjetskog dana mlijeka u vrtićima i strukovnim udrugama, ali nažalost tek u nekoliko županija.

- Moram priznati da mi je to prva informacija o Svjetskom danu mlijeka, ali veoma draga, kazala je Jelena Dukić iz Deringaja koja trenutno ima tri mlječne krave, te dodala: - Stvarno je dirljivo da se netko sjetio svih nas koji proizvodimo mlijeko i s našim ljepoticama, Rumenkama, Belama, provodimo 24 sata, ali i svih onih koji rade u noćnoj smjeni da bi svježe mlijeko bilo rano ujutro u dućanima. Šteta što svježe pomuzeno mlijeko ne može doći direktno do potrošača, već mora preći kilometre i kilometre do mljekare, tamo ga pretumbavaju iz jednog stroja u drugi, podešavaju postotak masti, dodaju laboratorijske vitamine i kalcij, pasteriziraju, steriliziraju, rashlađuju, pune u razne ambalaže i onda opet kilometarski transporti do prodajnih centara.

Malo mužnje u Zadarskoj županiji

- Nema ljepšeg osjećaja od svježeg pomuzenog jutarnjeg mlijeka, pravog domaćeg koje treba samo nekoliko metara od staje do stola, a moja ga obitelj rado pije odmah iza mužnje, bez kuhanja, odobravala je Marija Mitrović iz Zelengrada, koja u svom obiteljskom gospodarstvu ima 13 krava i 400 ovaca. Marija podupire Jeleninu prosudbu, svjesna blagodati koje svakim danom sve manje ljudi uživa. Doduše, za neke promjene sami smo krivi jer rado prihvaćamo sve što nam progresivno reklamiraju i nude u medijima uvjereni kako je to bolje od našeg, domaćeg, tradicionalnog i prirodnog, ne vodeći računa upravo o onome što je rekla Jelena, o putu koje mlijeko mora proći.

- Pa ipak većina gospodarstva naše Županije, pa tako i moje, radije drži svoje mlječne krave u sustavu krava - tele ili kao krave - dojilje dakle, bez mužnje, odgajajući telad na majčinom mlijeku, kako bi ostvarili veće poticaje Ministarstva nego da se bave proizvodnjom mlijeka, pojasnila je Daliborka Birkić iz Medviđe i dodala: - Istina je da vrlo malo pa čak uopće ne muzemo mlječna grla niti za vlastite potrebe, a u prilog tome imamo brojne razloge. Prije svega nemamo organiziran i siguran otkup mlijeka, nemamo odgovarajuće uvjete za preradu mlijeka, a da muzemo jedno grlo za vlastite potrebe trebalo bi ga odvojiti od ostalih krava jer sve su one naviknute na cjelodnevni, a ljeti i noćni boravak na otvorenom. Sve bi to iskompliciralo i onako složenu organizaciju rada na obiteljskim gospodarstvima. Primjerice, u Bukovici, a koliko mi je poznato slično je i u Ravnim kotari ma nema obiteljskog gospodarstva koje se bavi isključivo jednom vrstom proizvodnje, sve je to kombinirana poljoprivredna proizvodnja i svaka traži svoje vrijeme. Osim toga mužnja se kod nas još uvijek smatra ženskim poslom kao i kuhanje, spremanje, odgoj djece, ali uz to i obavezno pašarenje stada ovaca i koza i doista moramo biti virtuozi za iznaći prostor za mužnju. To je moguće jedino kada djeca nemaju puno za učiti pa priskoče, ali i oni imaju sve više obaveza uz svakodnevno putovanje i zaduženja oko čišćenja staja.

Staje i legalizacije proizvodnje

No mi smo ove godine dovršili staju za krave, cca 400 metara kvadratnih i priučavamo krave na boravak u njima i kada se obje strane priviknu ići ćemo korak dalje, a možda se i definitivno opredijeliti za jednu proizvodnju u cijelosti, do finalnog proizvoda (meso/mlijeko).

Bojim se da ćemo se tu suočiti s novom/starom problematikom "legalizacije" izgrađenih objekata namijenjenih poljoprivrednoj djelatnosti, odnosno s problemom ishođenja sve zakonom propisane dokumentacije, bez koje nemamo mogućnost registracije djelatnosti, skeptično je zaključila Dada.

Isti problem imaju sva postojeća poljoprivredna gospodarstva koja su nakon Oluje izgradila poljoprivredne objekte (Medviđa, Zelengrad, Bulić, Budak...). Ovaj nedostatak uočava se pri svim aktivnostima koje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja poduzima s ciljem razvoja, u slučajevima gdje je potrebno adaptirati i rekonstruirati neku građevinu kako bi se proizvodnja mogla unaprijediti. Problem je također prepoznat pri provedbi Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje, pretpristupnog programa SAPARD, te kapitalnih ulaganja kao otežavajuća okolnost u izgradnji novih i adaptaciji postojećih stočarskih objekata prije svega u dostizanju ekoloških standarda vezanih u zaštitu voda i zraka koji nameću potrebu građevinskih zahvata na farmi. Navedene zahvate nije moguće izvršiti ukoliko se ne osigura legalnost gradnje postojećih poljoprivrednih objekata. Posljedično, neispunjenje tih uvjeta znači postupno ukidanje takvih proizvodnih jedinica. Takav nepovoljan utjecaj na proizvođačku strukturu i njen razvoj nameće potrebu odgovornijeg ponašanja i sustavnog pristupa rješavanju ovog problema. Odgovornost za njegovo rješavanje jest uvelike na tijelima regionalne i lokalne samouprave, odnosno županijama, gradovima, i općinama koje izravno upravljaju mjerama kojima se izravno ili neizravno omogućava i olakšava razvoj poljoprivredne djelatnosti na određenom području.

Nadalje, među prostornim planovima nižeg reda, odnosno jedinicama lokalne samouprave postoje velike razlike ovisno o uvjetima gradnje za istu vrstu poljoprivrednih objekata ili se čak pojedinim odredbama onemogućava gradnju na način da se ograničava broj uvjetnih grla (UG) koji se dozvoljava držati unutar granica građevinskog područja naselja, da se propisuju prevelike udaljenosti objekata od građevinske zone i prometnica što poskupljuje gradnju objekata i otežava njeno priključenje na postojeću infrastrukturu potrebnu za primjenu suvremenih tehnoloških rješenja

 ZAMJENSKA MLIJEKA

Posljednjih godina raste upotreba mlijeka i mliječnih proizvoda jer mlijeko spada u skupinu lako dostupnih namirnica koja se brzo pripremaju, zbog čega ga neki svrstavaju u skupinu tzv. "brze hrane". Također, prehrambena industrija pronalazi nove načine obrade i obogaćivanja mlijeka, te je na tržištu prisutan sve veći broj funkcionalnih mliječnih proizvoda koji su, do unazad nekoliko godina, bili potpuno nepoznati. U trgovinama zdrave hrane i u nas su se nedavno pojavila i vrhnja od soje, zobi i riže koja su niskokalorična, zdrava zamjena za ona kravlja. Zamjenska mlijeka mogu se koristiti sama, u kombinaciji s voćem i maslacima od orašastih plodova kao vrlo ukusni i osvježavajući napitci. Isto tako mogu se koristiti u pripremi različitih jela - od juha i priloga do deserta.

Sojino je mlijeko odličan oblik konzumiranja mahunarke soje. Lako je probavljivo, obiluje bjelančevinama, ugljikohidratima i kvalitetnim masnoćama. Može se koristiti na bezbroj zanimljivih načina - za pravljenje tofua (sira od soje), kao napitak i/ili dodatak raznovrsnim jelima. Ove su namirnice odlične za čitavu populaciju, za djecu i starije, osobe na redukcijskim dijetama te osobama kojima je iz zdravstvenih ili etičkih razloga potrebna alternativa kravljem mlijeku. Redovito korištenjem zobenog mlijeka u prehrani smanjuje se razina masnoća i kolesterola u krvi, što osim sjajnog okusa, može biti dodatan argument za korištenje.

Zobeno je mlijeko gušće od rižinog i sojinog, može ga se naći bez ikakvih dodataka, te kombinirati u slatkim ili slanim jelima. Riža je namirnica koja dokazano najrjeđe izaziva alergije, a tisućama je godina bila glavna hrana mnogim narodima.

Rižino mlijeko bogat je izvor lako probavljivih složenih ugljikohidrata. Može se koristiti kao napitak i u kombinaciji sa različitim žitnim pahuljicama. Njegova je prednost što ga mogu koristiti i ljudi koji su osjetljivi na soju. Postoje također, visoko vrijedna mlijeka: kokosovo, kikiriki, bademovo i druga. No da bi hranjivost i vitalna energija zamjenskih mlijeka bila vrjednija i veća neophodno je da namirnice koje se koriste za pripravu zamjenskih mlijeka  budu isključivo iz organskog, biološkog uzgoja.

 MLIJEKO NAJSAVRŠENIJA HRANA
Priroda je savršena, često se kaže, a Hipokrat (460. - 377. g. prije Krista) je ustvrdio: "Mlijeko je prirodna najsavršenija hrana." Priroda je razvila mlijeko u izuzetno hranjiv koktel. Mlijeku kao da najbolje odgovara marketinška parola: Sve na jednom mjestu! Ono sadrži sve hranjive sastojke potrebne u prehrani ljudi. Osnovne komponente, proteini, ugljikohidrati i masti imaju veliku biološku vrijednost. Nalaze se u gotovo idealnom međusobnom omjeru, što omogućava njihovu odličnu apsorpciju u ljudskom organizmu. Osim toga, dovoljno je reći da je jedna čaša mlijeka čaša zdravlja, jer osigurava 30 % kalcija, 10 % vitamina D, 16 % proteina, 11 % kalija, 10 % vitamina A, 33 % vitamina B12, 25 % vitamina B2, 10 % vitamina B3 te 25 % fosfora od preporučenih dnevnih vrijednosti za te nutritivne tvari. Osim što se nalaze u velikim količinama, međusobni omjer mineralnih tvari u mlijeku vrlo je povoljan, kao i oblik u kojem su prisutne. To sve omogućuje njihovu bolju apsorpciju te zbog toga imaju veću biološku vrijednost od minerala u nekim drugim namirnicama. Znanstvena su istraživanja dokazala su preventivno i terapijsko djelovanje pojedinih sastojaka mlijeka. Međutim, vegani (ne konzumiraju ništa što je životinjskoga podrijetla: meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi)i zastupaju mišljenje da mlijeko životinja treba zamijeniti mlijekom dobivenim iz žitarica, soje i/ili orašastih plodova (kokos, kikiriki, bajam) U prilog teoriji je činjenica da mnogo djece pokazuje alergijske reakcije na mlijeko intolerancija - nepodnošenje laktoze (mliječnog šećera), radi nedostatka enzima laktaze što može prouzročiti nadutost i pojačane "plinove", bolove i grčeve u trbuhu, proljeve, mučninu...)
 VIGENS I VRANA - 8 MILIJUNA LITARA MLIJEKA
Vigens i Vrana, najveće su farme muznih krava na području Zadarske županije. Imaju svoju budućnost, ne samo u Hrvatskoj u kojoj je Vlada deklarirala mlijeko kao najznačajniji i najzaštićeniji proizvod, već i u Europi kojoj će moći konkurirati po opremljenosti, znanju i kvaliteti. Farma Vigens ima 650 muznih krava dok Vrana ima 300 muznih krava. Ukupna proizvodnja dvaju gospodarskih subjekata iznosi oko 8 milijuna litara mlijeka godišnje.
 ČOBANKOVIĆ TRAŽI LEGALIZACIJU ZGRAĐENIH STOČARSKIH OBJEKATA

Iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja s potpisom ministra Čobankovića na adrese županija, općina i gradova stigao je dopis s naznakom "Legalizacija postojećih objekata namijenjenih poljoprivrednoj djelatnosti", te se sukladno tome, od tijela regionalne i lokalne samouprave očekuje provedba slijedećih mjera:

*izmjena prostornih planova na način da se omogući usklađivanje već izgrađenih stočarskih objekata s odredbama prostornog plana izmjena prostornih planova s ciljem ublažavanja uvjeta koje je potrebno *zadovoljiti prilikom izdavanja rješenja o uvjetima građenja za smještaj novih stočarskih objekata u prostoru skladno članku 125. Zakona

Također, tijela Vlade RH pokrenut će nužne pravne radnje s ciljem:

*izmjene tarife za naknadu, odnosno oslobađanje od naknade za "legalizaciju" poljoprivrednih građevina sukladno članku 240. Zakona

*izmjene tarife za izračun vodne naknade

Tijela regionalne i lokalne samouprave trebaju prepoznati važnost *rješavanja problema "legalizacije" poljoprivrednih objekata na svom *području, te poduzeti radnje koje će doprinijeti gospodarskom razvoju sela.

Samo rješavanjem tog problema poljoprivrednici će ulaskom RH u Europsku uniju imati sva prava i priliku natjecati se za financijska sredstva putem pretpristupnih fondova (IPARD).

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno