Baraković se vratio iz progonstva u Zadar

Jednom davno iz Zadra protjeran, zadarski pjesnik Juraj Baraković u Zadar se ponovno vratio. Danas je u Kneževoj palači predstavljen zbornik radova sa znanstvenog skupa "Vila Slovinka Jurja Barakovića (1614. – 2014.)"  održanog u Zadru i Šibeniku u povodu 400. obljetnice prvotiska ovog Barakovićeva djela, a kojim je ovaj književni prognanik na neki način revitaliziran u svom gradu. Zbornik pod nazivom "Vila, Pisnik i čatnici" predstavile su doc.dr. Ana Gospić Županović, dr.sc. Saša Lajšić Potočnjak i urednica zbornika prof.dr. Divna Mrdeža Antonina.
Okupljene je pozdravila i pročelnica Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru doc.dr.sc. Sanja Knežević koja je istaknula zadovoljstvo jer je prepoznat značaj zbornika čiji je izdavač Sveučilište u Zadru, a kao suizdavači su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, osobito s obzirom da je, kako je rekla, Baraković dio kulturnog identiteta Zadra, kao i Petar Zoranić. U ime Uprave Sveučilišta okupljene je pozdravio prorektor za strategiju razvoja i izdavaštvo prof.dr.sc. Josip Faričić.
Uvod u zbornik i recepciju Vile Slovinke, Barakovićev panegirik Zadru i Zadranima, dala je Ana Gospić Županović koja je upravo Vilu Slovinku apostrofirala kao najvažnije Barakovićevo djelo.
– Vila Slovinka nakon 17. stoljeća gotovo pa je zaboravljena, a svoje sljedeće cjelovito izdanje doživjela je tek 1889. godine i do Švelčevog (Franjo Švelec, pr.a.) iz 2000. bilo je to jedino izdanje s kritičkim čitanjem. Ovaj zbornik ponovno na studiozan način pristupa nekim pitanjima vezanim uz Barakovića, od kojih na neka daje odgovor, ali i otvara nova, rekla je Gospić Županović koja je podsjetila kako Vila Slovinka pred čitatelje, ali i proučavatelje povijesti književnosti oduvijek postavlja niz nedoumica. Tako je "kamen spoticanja" i žanr ovoga djela, njegovo doslovno i simboličko čitanje, ali i odnos Barakovića prema Zadranima i Zadru iz kojeg je protjeran u Šibenik, a točan razlog još uvijek se ne zna.
– Zbornik donosi nove arhivske podatke o Barakoviću, a u njemu su tiskane i oporuke Barakovića i njegove supruge Katarine Biloević. Ipak, u njegovu središtu je samo djelo i čitanje Vile Slovinke iz različitih perspektiva, zaključila je Gospić Županović dodavši kako zadarska književna scena nakon Barakovića sve do 19. stoljeća neće imati tako značajnog književnika.
Dr.sc. Saša Lajšić Potočnjak jedna je od recenzentica zbornika, a ona je predstavila 11 autora i 12 radova objavljenih u zborniku kazavši o svakom nekoliko rečenica kako bi pobliže približila čime su se znanstvenici u okviru skupa bavili. U zborniku su tako zastupljeni: Pavao Pavličić, Tonko Maroević, Maciej Falski, Renate Hansen Kokoruš, Krešimir Šimić, Robert Bacalja, Dijana Simić, Irvin Lukežić, Amir Kapetanović, Tomislav Bogdan i s dva djela Divna Mrdeža Antonina. Jedno od tih djela bavi se i svojevrsnim novim otkrićem kojeg donosi ovaj zbornik, a to su spomenute oporuke čiji je tekst s talijanskog prevela i kritički obradila Mrdeža Antonina. Tako se sada zna i da je Baraković zapravo sedam godina mlađi nego se to do sada mislilo, njegovo puno ime i prezime, a donosi se i zanimljiv podatak o njegovom zanimanju, odnosno da je bio krojač u Šibeniku, što nije, naglasila je Divna Mrdeža Antonina, umanjilo njegov pjesnički ugled.
– U čestim razgovorima o književnosti s profesorom Zoranom Kravarom i Tomislavom Dukićem, pričali smo kako bi bilo zanimljivo u nekakvim postmodernističkim ključevima razmotriti samo jedno Barakovićevo djelo, pojasnila je Mrdeža Antonina kulturni podtekst koji je inicirao ovaj skup, a u kojem, zbog svoje prerane smrti profesor Kravar ipak nije sudjelovao. Ono, što je skup, pa i zbornik, otkrio, naglasila je urednica, možda je i najvažnije za jedan tekst.
– A to je da njegovo čitanje nije završeno i da se Barakovićem možemo baviti na jednoj zaista studioznoj razini, zaključila je istaknuvši i njegov, ako se baš želi, i turistički potencijal.
Nakon predstavljanja razvila se i kratka rasprava o ovom značajnom književniku koja je pokazala da se o Barakoviću još ima puno toga za reći.