U Ninu se održava znanstveni skup "Ecclesia Nonensis: Prošlost Ninske biskupije"

Slika korisnika valentinam
Petak i subota
Autor: 
Ninska biskupija imala je posebno mjesto u prošlosti Hrvatske, od njezina osnutka sve do ukinuća i pripajanja Zadarskoj nadbiskupiji 1828. godine. Tijekom prošlosti Ninska biskupija je mijenjala svoj prostorni obuhvat zahvaćajući u vrijeme najvećega opsega velik dio Ravnih kotara, Bukovicu, otok Vir, ali i dio Like i Krbavu
Znanstveni skup održava se u Ninu

Znanstveni skup pod nazivom 'Ecclesia Nonensis: Prošlost Ninske biskupije' održava se u petak 1. i subotu 2. lipnja u prostoru Barokne kuće u Ninu na kojem će 33 znanstvenika izložiti 33 stručna predavanja o raznim područjima iz života Ninske biskupije. Organizator tog događaja je Društvo za povjesnicu Zadarske nadbiskupije 'Zmajević' u suorganizaciji sa Zadarskom nadbiskupijom, Teološko-katehetskim odjelom Sveučilišta u Zadru, Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Zadru i Gradom Ninom.

Ninska biskupija imala je posebno mjesto u prošlosti Hrvatske, od njezina osnutka sve do ukinuća i pripajanja Zadarskoj nadbiskupiji 1828. godine. Tijekom prošlosti Ninska biskupija je mijenjala svoj prostorni obuhvat zahvaćajući u vrijeme najvećega opsega velik dio Ravnih kotara, Bukovicu, otok Vir, ali i dio Like i Krbavu. Prostorna jurisdikcija ninskih biskupa preklapala se tako s velikim dijelom sjevernodalmatinskoga i ličkog prostora koji su funkcionirali kao društvena i ekonomska cjelina pri čemu Velebit nije bio razdjelnica nego poveznica među tim hrvatskim regijama. Stanovnici i naselja Ninske biskupije, uključujući i njezino sjedište, kulturnu jezgru bogatog vjerskog života i višeslojnog spomeničkog nasljeđa, umnogome su stradali tijekom osmanlijskih osvajanja. Razaranjima tijekom osmanlijskih osvajačkih i pljačkaških pohoda pridružilo se i mletačko uništenje Nina jer su se Mlečani bojali da bi osvajanjem toga grada Osmanlije zadobile važnu stratešku točku na središnjem dijelu Jadrana. Nakon mletačke rekonkviste krajem 17. st., u Ninskoj biskupiji se obnovio redoviti pa tako i vjerski život, ali demografski i kulturno Nin više nikada nije zadobio nekadašnju funkciju u sustavu hrvatskih urbanih središta. Brojem stanovnika neznatno se razlikovao od okolnih sela pa je s pravom tijekom teritorijalne reorganizacije Katoličke Crkve na hrvatskom dijelu Jadrana, donesena odluka o ukinuću drevne biskupije i njezinom pridruživanju gravitacijskom središtu cijele sjeverne Dalmacije, Zadru. Zanimljiva je činjenica da je i prije ukinuća Ninske biskupije ta dijeceza ostala bez rezidencijalnog biskupa jer je posljednji ninski biskup postao zadarski nadbiskup.

Znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva tijekom dvodnevnog znanstvenog skupa će razmotriti različita motrišta razvoja i značenja Ninske biskupije tijekom prošlosti. Rezultati njihovih istraživanja objavit će se u zborniku radova. Tiskanje te knjige predviđeno je o 40. obljetnici proslave Branimirove godine koja će se na nacionalnoj razini obilježiti u Ninu 2019. godine.

Program održavanja Simpozija je sljedeći:

U petak 1. lipnja u Baroknoj kući u Ninu u 9,00 sati započinje otvaranje znanstvenog skupa. Uvodnu riječ upućuju predstavnici suorganizatora: Emil Ćurko, gradonačelnik Grada Nina, akademik Nenad Cambi, voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru, prof. dr. Dijana Vican, rekotorica Sveučilišta u Zadru i mons. dr. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup.

Prvoga dana 1. lipnja od 10,00 do 19,00 sati održat će se 23 predavanja iz četiri tematske cjeline:

1. Izvori za proučavanje prošlosti Ninske biskupije: Ninska biskupija i njezin kaptol u povijesnim izvorima i literaturi (Ante Gulin), Izvori za povijest Ninske biskupije u Državnom arhivu u Zadru (Dubravka Kolić), Izvori Arhiva Zadarske nadbiskupije za poznavanje prošlosti Ninske biskupije (Oliver Modrić) te Izvori i literatura u Znanstvenoj knjižnici u Zadru za poznavanje prošlosti Ninske biskupije (Milenka Bukvić).

2. Prostor Ninske biskupije: Prostorni obuhvat Ninske biskupije (Damir Magaš) i Ninska biskupija na novovjekovnim kartama (Josip Faričić).

3. Arheološka baština na tlu Ninske biskupije: Aenona-Nona-Nin: preobrazba arheološkog krajolika (Martina Dubolnić Glavan, Mate Mustać i Roko Surić), Dr. Luka Jelić i počeci proučavanja ninskih starina (Martina Dubolnić Glavan), Počeci kršćanstva u gradu Ninu i njegovom ageru u svjetlu arheoloških nalaza (Ante Uglešić), Srednjovjekovne crkve na širem ninskom području (Radomir Jurić i Ana Jordan Knežević), Titulari i namjene ranokršćanskih i srednjovjekovnih crkava s prostora Ninske biskupije (Ana Jordan Knežević), Ecclesia Nonensis u svjetlu spomeničke i arheološke baštine (Majda Dadić), Kapiteli iz crkve sv. Marije u Ninu (Mirja Jarak) i Episkopalni kompleks u Ninu (Pavuša Vežić).

Završetak prvog dijela predavanja predviđen je u 14,15 sati. Izlaganja iz četvrte tematske cjeline započinju u 16,30 sati.

4. Prošlost Ninske biskupije: Odnos Ninske i Splitske Crkve u ranom srednjem vijeku prema pisanim vrelima (Mirjana Matijević Sokol), Nin i njegova Crkva između triju patrijarhata, Rima, Carigrada i Akvileje (Petar Vrankić),Odakle su došli ninski zaštitnici? O podrijetlu kulta sv. Asela, sv. Marcele i sv. Ambroza u Ninu (Trpimir Vedriš), Pitanje Ninske biskupije na Splitskim saborima 10. i 11. stoljeća: ukidanje i obnova biskupskog sjedišta u Ninu (Zvjezdan Strika), Društvena i gospodarska slika Nina u kasnom srednjem vijeku (Zoran Ladić), Ninska biskupija tijekom 15. stoljeća na temelju izvora iz rimskih arhiva (s osvrtom na gospodarsko stanje biskupije) (Jadranka Neralić), Srednjovjekovna Hrvatska u doba ninskoga biskupa Jurja Divnića (1479.-1529.) (Borislav Grgin), Osmanski prodori na teritorij Ninske biskupije tijekom druge polovice 16. i 17. st. (Tea Perinčić) i Utjecaj Kandijskog rata (1645.-1669.) na demografske promjene u ninskoj komuni (Božena Glavan).

Drugoga dana svog održavanja, u subotu 2. lipnja, Simpozij započinje misnim slavljem koje u ninskoj župnoj crkvi sv. Anselma u 9,00 sati predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Od 10,15 sati u Baroknoj kući održava se deset predavanja iz četvrte tematske cjeline, Prošlost Ninske biskupije i pete tematske cjeline:

4. Prošlost Ninske biskupije: Posjedi Ninske biskupije i Kaptola od 16. do konca 18. stoljeća (Zdenko Dundović), O prijenosu ninskih relikvija u Zadar i povratku u Nin (Valter Kotlar), Redovništvo u Ninskoj biskupiji (Stanko Škunca), Glagoljica u Ninskoj biskupiji (Grozdana Franov Živković), Glagoljica u Vrsima (Pavao Kero), Leksičke osobitosti glagoljskih rukopisa moralno-kazuističkih odredbi ninskih biskupa iz 17. i 18. stoljeća (Ivica Vigato), Bratovštine Ninske biskupije (Grozdana Franov Živković) i Pokušaj obnove biskupskoga sjedišta u Ninu poslije Rapallskoga ugovora (Lidija Turić).

5. Etnološka baština Ninske biskupije: Svetište Gospe od Zečeva kroz povijest (Marija Dejanović) i Predajno-religijska kontekstualizacija maritimnog hodočašća Gospi od Zečeva (Mario Katić).

U 13,00 sati je predviđena rasprava, a u 13,30 zaključci znanstvenog skupa. Sudionici skupa Simpozij će završiti posjetom Muzeju ninskih starina od 16,00 sati, a od 17,00 sati terenskim obilaskom odabranih lokaliteta na tlu nekadašnje Ninske biskupije.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno