TREĆI PAKET Korona ugasila pedesetak tvrtki u Zadarskoj županiji

Od 1. ožujka do 26. svibnja u Zadarskoj županiji ugasilo se najmanje 48 tvrtki. Točnije, to je podatak o tome koliko je tvrtki predalo financijsko izvješće za 2018. godinu u procesu zatvaranja tvrtke. Ukupno je između 4.300 i 4.400 tvrtki u Zadarskoj županiji. Brojke su to koje nam je iznio Denis Ikić, direktor HGK – Županijske komore Zadar, na upit da prokomentira stanje u županiji u vidu najavljenog trećeg paketa Vladinih mjera za pomoć gospodarstva uslijed koronakrize.
– Točan podatak koliko je tvrtki u kojem dijelu procesa zatvaranja ima Trgovački sud, ali i ovaj podatak oslikava neko trenutačno stanje. Svi znamo da situacija još nije ni približno normalnoj i da su dosadašnje Vladine mjere bile spasonosne. Da nije bilo tih mjera, ne bismo mogli ni dočekati turističku sezonu koju željno iščekujemo, iako još uvijek ne znamo kakva će biti. Ne može se ni znati ni planirati sezonu kad je taj vanjski epidemiološki čimbenik i dalje prisutan, govori Ikić dodajući kako je jasno da su ljudi koji rade u branšama koje su ovisne o turizmu – u objektivnim problemima.

Objektivni problemi
Naime, prema najavi treći paket mjera bi trebao sadržavati nastavak potpora za djelatnike u turizmu, ugostiteljstvu, putničkom prijevozu i takozvanoj event-industriji i to onim obrtima i tvrtkama koji su ostvarili 50 posto manje prometa negoli u istom mjesecu prošle godine.
– Dosad su Vladine mjere bile neselektivne, a ovo su sektori u kojima je realno najveći pad prometa. Neće ni sad ostali sektori biti zanemareni, već se spominje osnivanje radnih skupina i donošenje pojedinačnih mjera za ostale sektore. Svi bi svakako voljeli da ne spadaju u te ‘škare’ od manje od 50 posto prometa, a vidjet će se iz mjeseca u mjesec kako tko posluje i što se može napraviti, govori Ikić.
Što se tiče same Zadarske županije, kako kaže Ikić, osim u turizmu, javlja se veliki problem u dosad vrlo kvalitetnom izvozničkom segmentu, najviše vezanom za automobilsku industriju, rezervne dijelove automobila koji se ovdje proizvode i izvoze vani.
– Te su tvrtke imale ugovorene poslove i to su ugovoreno i proizveli, a tvornice u inozemstvu su se tek sad pomalo počele otvarati i to u obliku skraćenog radnog tjedna, jedne smjene i slično. U automobilskoj industriji je zabilježen ogroman pad i sad se te tvrtke nalaze u problemu te će i njima biti potrebno izaći u susret s mjerama. Vidjet ćemo hoće li to biti ovakve mjere ili će trebati skratiti radno vrijeme. U svakom slučaju, šteta bi bilo da taj dio industrije Zadarske županije bude izgubljen i trebalo bi im pomoći kad znamo da rijetko koja tvrtka kod nas ima zalihe da bi s njima mogla preživjeti više mjeseci, govori Ikić.

Većina poslodavaca nema zalihe
Kako dodaje, neki su sektori ovo vrijeme ipak radili, neki relativno dobro, a neki jako pristojno.
– Radila je trgovina, prehrambena industrija, farmacija, relativno dobro su radili i marikultura i poljoprivreda i na tome je počivalo gospodarstvo zadnjih 90 dana. Dobro smo dočekali i vijest o sredstvima za pomoć iz Europske unije kojima će se zasigurno po podsektorima definirati mjere. Svi se već sad bojimo jeseni, a najavljeno je da će ova sredstva upravo na jesen biti na raspolaganju, što također ulijeva nadu, kazao je Ikić.
Stipe Knežević, predsjednik Obrtničke komore Zadarske županije, kaže kako su zadovoljni s takvim najavama Vlade jer o turizmu ovise i mnoge druge djelatnosti na našem području.
– I ribari, i poljoprivrednici, i prijevoznici, sve su djelatnosti povezane s ugostiteljstvom i turizmom te naši cehovi pozdravljaju najavljene mjere. Naravno da bismo svi bili zadovoljniji da nam mjere ne trebaju, da ne zadovoljavamo uvjete za njih i da možemo raditi. Jedno 30 posto gospodarstva je ipak radilo, a onima koji nisu, mi sugeriramo od početka da ne zatvaraju svoje radnje i da ne daju otkaze. I nisam primijetio da se to događalo. Mogli su se pokrivati s mjerama, dio njih će se još pokrivati, a svi se nadamo rastu prihoda i boljoj situaciji, kaže Knežević.

Smanjenje primanja u turizmu
Kako dodaje, još uvijek granice nisu u potpunosti otvorene, još uvijek se ne može radnika izvana zaposliti ni prijaviti sve do 15. lipnja.
– Također, ne može se očekivati da će plaće biti u visini prošlih godina, kad je glavni kuhar u sezoni imao 10-12 tisuća kuna plaću, a pomoćni sedam tisuća. Sad će se krenuti vjerojatno s tih četiri tisuće kuna, a kako bude rastao prihod, tako će, i plaće. Svi se moraju sada solidarizirati. Ugostiteljstvo je mukotrpan posao, nije to biznis da se u dva, tri mjeseca okrene velika lova, takvih situacija više nema. Tko nije to uzeo dugoročno, dobro planirao i ulagao, taj ne može ni preživjeti krizu, govori Knežević.
S obzirom da po gradu vidimo određeni broj radnji koje su se zatvorile ili, nisu otvorile kako bi se inače već dogodilo u ovo doba, a i dolaze do nas saznanja o nekim zatvorenim frizerskim i kozmetičkim salonima, trgovinama odjećom i slično, zatražili smo podatke koliko je obrta ugašeno, ali podatak do zaključenja broja još nismo dobili.
 

Kafići i restorani mogu raditi do ponoći, klubovi do 3 sata

Stipe Knežević kaže da se ugostiteljstvo po gradu ipak nešto pokrenulo, a do kraja lipnja očekuje da će biti u još puno boljem zamahu.
– Pridonijet će i produljenje radnog vremena ugostitelja, što je gradonačelnik prihvatio na naš prijedlog, a to je da kafići i restorani od sada smiju raditi do ponoći, a noćni klubovi do 3 sata ujutro. Obrtnička komora, Udruženje obrtnika i Turistička zajednica Grada Zadra zajedno podnose prijedlog gradonačelniku, a on našu sugestiju uvijek uvaži, ovaj put i uz zeleno svjetlo Stožera, kazao je Knežević dodajući da je potrebno radno vrijeme istaknuti na ulazu u objekt.