Tržište hrane

Slika korisnika admin
Autor: 

Visoke cijene poljodjelskih proizvoda koje nam se nameću, osim rasta cijena energije i gnojiva, posljedica su i niskih cijena koje smo zatekli, naslućuje Mirko.

Niske cijene nisu valorizirale troškove zemlje, uređenja i održanja vodotoka, okoliša, sve skupljeg prostora i skupog tehnologijskog razvitka, pa su troškovi bili namirivani subvencijama. Cijene poljodjelskih proizvoda zaostajale su za cijenama industrijskih proizvoda.

Tržišta su se regionalno zatvarala, smanjivala konkurenciju i dugoročno nisu pridonosila razvitku poljodjelstva. Cijene su održavane na niskoj razini sustavom razgranatih subvencija. Subvencije se ipak smanjuju na svjetskoj razini, na što utječe Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Europska zajednica također odgovara smanjenjem subvencija. Nekad su i 50% proračuna EU činile subvencije poljodjelstvu, sada ispod 30%, s tendencijom da se spuste još i niže. Cijene poljodjelskih proizvoda u nerazvijenim zemljama unatoč povećanju jako su niske.

Nerazvijenima je to užasan problem. Nerazvijeni su protiv svih regionalnih tržnih zatvaranja. Na svjetskoj trgovačkoj organizaciji (WTO) nerazvijeni traže uvođenje slobodnijeg trženja. Zahtjev za ukidanjem subvencija bogatih zemalja svojim poljodjelstvima, značilo bi više daha za poljodjelstva nerazvijenih zemalja.

Taj pritisak će se nastaviti. Novi igrači Kina, Indija, Brazil sve su nazočniji u globalnim kretanjima poljodjelskog tržišta. Afrika im se sve više pridružuje.

Upravo o spomenutim zemljama ovisit će daljnja liberalizacija svjetskog tržišta hrane na koju će morati pristati i bogati, ponajprije smanjenjem subvencija u poljodjelstvu. Potrošači će, dakle, morati u početku platiti nešto više cijene poljodjelskih proizvoda, kako bi se dugoročno stabiliziralo tržište hrane, mudro zaključi Mirko.

Vaš Bage

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno