Rekordan pad BDP-a, potrošnja države raste

Država je jedina u prvom kvartalu trošila više nego u istom razdoblju prošle godine, i to za 3,9 posto. Sve drugo što utječe na BDP padalo je. Osobna potrošnja, kao najvažnija kategorija BDP-a, srezana je čak za 9, 9 posto, što je najveći pad od 2000. godine. Izvoz je pao za 14, 2 posto, zbog pada potrošnje pao je i uvoz za 20, 9 posto, a investicije za 12,4 posto
U prva tri mjeseca ove godine bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Objavio je to jučer Državni zavod za statistiku, a dugo čekana procjena pokazuje da je u prvom tromjesječju ove godine u Hrvatskoj zabilježen najveći kvartalni pad gospodarstva otkad se ta statistika vodi, unatrag devet godina. Kako se i očekivalo, Hrvatska je prave posljedice krize osjetila u prva tri mjeseca ove godine jer je u posljednjem kvartalu prošle godine ipak zabilježila minimalni rast od 0,2 posto. Zanimljivo je i to da je su u vrijeme sadašnje vlasti rekordne stope kvartalnoga rasta ostvarivane u prvim kvartalima, pa je tako u prvom tromjesečju 2006. godine rast bio šest posto, u 2007. godini čak sedam posto. S obzirom da je i lani najveći kvartalni rast, 4,6 posto, zabilježen baš u razdoblju siječanj-ožujak bilo je očekivano da će u godini u kojoj će Hrvatska prvi put nakon 1999. godine zabilježiti pad gospodarstva, najgori pad biti u prvom tromjesječju.
Građani stežu remen
Hrvatska se padom od 6,7 posto izjednačila s, primjerice, Njemačkom i Mađarskom, a znatno veći pad, od 8,5 posto, dogodio se u susjednoj Sloveniji.  Od 27 članica EU-a njih pet ima veći pad gospodarstva od Hrvatske, najviše Latvija (18 posto). Veći pad od Hrvatske zabilježili su čak i Japan (8,8 posto) i Rusija (7,9 posto). Rast gospodarstva u prvom su kvartalu ipak uspjele zabilježiti četiri zemlje EU-a, Grčka, Cipar,  Poljska i Norveška.
U prvom tromjesječju padalo je sve što utječe na BDP, osim državne potrošnje. Najvažnija i najveća kategorija u BDP-u potrošnja kućanstva pala je za 9,9 posto i to je najveći pad osobne potrošnje od 2000. godine. Građani su tako u prva tri mjeseca ove godine stegnuli remen i više nego u posljednjem kvartalu prošle godine kada je pad potrošnje kućanstva bio 3,2 posto. Logična posljedica pada potrošnje u Hrvatskoj,  ali i u EU, je i pad domaćeg izvoza za 14, 2 posto, dok je i uvoz pao za čak 20,9 posto. Nije neočekivan ni pad investicija od 12,4 posto.
U takvoj situaciji država je bila jedina koja je u prvom kvartalu trošila više nego u istom razdoblju prošle godine. Rast državne potrošnje bio je 3,9 posto.
Pad dodane vrijednosti
Što se tiče gospodarskih grana sve bilježe pad dodane vrijednosti, osim financija i sektora nekretnina, što znači da pravu krizu osim države nisu osjetile jedino banke i oni koji posluju s nekretninama.
Prvi kvartal ukazuje na to da će država teško na godišnjoj razini BDP zadržati na minus dva posto, koliko je planirala u travanjskom rebalansu, te da bi joj do kraja godine moglo nedostajati čak 12 milijardi kuna kako bi pokrila planirane rashode.
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski upozorava da do kraja godine ne treba očekivati pad manji od 4,5 posto, a što se tiče podataka za prvi kvartal guverner priznaje da je pad nešto veći od očekivanja, ali napominje da on ne mijenja predviđanja za 2009. godinu koja ima HNB.
Na pitanje kada i kakav rebalans proračuna savjetuje Vladi, Rohatinski je kazao da to ne može komentirati, ali da je uz takav pad ekonomske aktivnosti, toliki pad izvoza, uvoza i potrošnje logično očekivati i značajan pad prihoda u odnosu na ono što je Vlada planirala rebalansom.
Što prije rebalans proračuna
– Relano je  očekivati da će država dimenzionirati svoje  rashode prema tome. Inače, HNB neće u nastavku godine ni na koji način relaksirati dosadašnju politiku, kazao nam je Rohatinski i time poručio Vladi da ne očekuje od središnje banke slične poteze kao na početku godine kad se zahvaljujući smanjenju obvezne pričuve država “domogla” novca.
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavca Damir Kuštrak ističe da se Hrvatskoj nije dogodilo ništa što se ne događa u EU, te da je pad očekivan s obzirom na veliko smanjenje privatne potrošnje, što je po njemu dijelom posljedica straha koji je zavladao zbog recesije.
– Privatna potrošnja je padala, iako ju je trebalo poticati u recesiji, a državna potrošnja je rasla iako nije smjela, upozorava Kuštrak i dodaje da Vlada što prije treba napraviti rebalans proračuna.
Iz Ureda predsjednika poručili su da predsjednika Stjepana Mesića nisu iznenadili podaci DZS-a jer je u više navrata i sam upozoravao na tešku situaciju u gospodarstvu koja je posljedica svjetske krize, ali i domaćih problema.

 REBALANS MOŽDA VEĆ ZA DVA TJEDNA

Ministar financija Ivan Šuker najavio da će predložiti rebalans proračuna  “ili u sljedećih petnaestak dana, ili početkom rujna i to zbog pada proračunskih prihoda”.
– Rebalansom će se smanjiti neki rashodi, ili povećati deficit, ili kombinirano, najavio je Šuker.
Ministar je dao do znanja da će odluka o tome što će se događati u rebalansu proračuna ovisi o mogućnostima Hrvatske za pristup kapitalu.
– Izvor kapitala za financiranje deficita je nešto što će definitivno usmjeriti rebalans, ne samo u ovoj godini, nego i proračun u 2010. godini. U ovom trenutku daleko više razmišljamo o idućoj godini, nego o ovoj, naglasio je ministar. Na pitanje razmišlja li Vlada o privatizaciji kao dodatnom izvoru proračunskih prihoda, Šuker je odgovorio niječno.

 HGK: DOGODINE JOŠ I GORE

Direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević-Matić ističe da ne čudi visok pad gospodarske aktivnosti.
– U nastavku godine očekujemo nešto usporeniji pad osobne potrošnje dok se situacija u hrvatskom gospodarstvu neće bitnije promijeniti što ipak znatno ovisi i o kretanjima na globalnom tržištu, kaže Belošević-Matić. Procjenjuje da bi u sljedećoj godini situacija u mnogim segmentima gospodarstva mogla biti i teža.
Predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković kazao je na jučerašnjoj skupštini dioničara banke da “očekuje složenu jesen”, te da će likvidnost na tržištu ponajprije ovisi o državi, kako će ona upravljati svojim rashodima, te o plaćanjima državnih tvrtki, kazao je Radaković.