Aktivisti Živog zida opskrbljuju domaće goste poljoprivrednim proizvodima

Živom zidu potpora birača pada prvi put u proteklih deset  mjeseci u kojima su bilježili rasta te su sada na 13,8 posto glasova. Iznenađenje je to za cijelu stranku s obzirom da su bilježili konstatni rast. U  Zadru,  pak,  uživamo sve veću podršku birača te napredujemo na svim  područjima, kaže njihov županijski vijećnik Josip Plazibat, osobito stoga  što i ovih ljetnih dana posjećuju poljoprivrednike. Nedavno je i lokalna  podružnica osigurala besplatnu podjelu sadnica, a sa sličnim će akcijama nastaviti. Do podrške je došlo posebno u Dalmaciji, ističe Plazibat,  zbog njihove najnovije strategije razvoja poljoprivrede kojima su posvetili poseban dio stranačkog programa.
– Dok je velik broj ljudi trenutačno na odmoru ili  planiraju odmor na  moru, naši poljoprivrednici rade i opskrbljuju ljude na odmorima domaćim proizvodima, tako da poljoprivrednike možemo svrstati u bitan  čimbenik Ministarstva zdravstva. Živi zid je svjestan da su promjene nemoguće dok imamo vlast koja se bavi isključivo sama sobom, stoga je  naše uže predsjedništvo stranke na terenu, ističe Plazibat dodajući kako   se po ovim vrućinama  njegovi članovi svakodnevno sastaju  s našim vrijednim poljoprivrednicima  koji ne mogu na more, što iz financijskih razloga, što zbog radnih obaveza.
– Živi zid će ovih dana uputiti prijedloge u saborsku proceduru u kojima se zalaže za to da se poticaji daju na proizvedeno, a ne po površini.  Trenutačna situacija je takva da poljoprivrednik na 10 hektara državnog  zemljišta za 10 godina plati 10.000 kuna, a godišnje dobije  10 samo  10.000 kuna potpore. Zakoni su ti koji poljoprivredniku onemogućuju  opstanak, pojašnjava Plazibat navodeći kao primjer slučaj poljoprivredniak naše županije, osobito mljekara.
– Mliječni proizvodi ne smiju na tržište bez pasterizatora, a pravi paški  sir je od nepasteriziranog mlijeka. Ako tome dodamo skupi repromaterijal, vodu i gorivo,  proizvod na tržište dolazi skup i nije konkurentan. Domaći proizvođači ne mogu konkurirati uvoznoj hrani sumnjivog porijekla. Problem je i u nerealnom tečaju kune, što je glavni uzrok propadanja  hrvatske poljoprivrede i seljaka, samim time i sela,  zaključuje Plazibat  koji je podsjetio na činjenicu da se u zadnjih pet godina ugasilo 23.000  obiteljskih-poljoprivrednih gospodarstava i da je proizvodnja vina prepolovljena za 50 posto.