Proizvođači hrane pred krahom?!

Seljake najviše mogu pogoditi povećanja cijene repromaterijala, znači gnojiva i slično, a tada će doći do apsolutnog kraha hrvatskih poljoprivrednika. Tako primjerice otkup breskve košta oko četiri kune, a trebao bi biti barem šest kuna da bi poljoprivrednici pokrili svoje troškove, ističe mr. sc. Marijan Tomac
Povećanjem PDV-a cijene prehrambenih proizvoda neće se povećati. Izjavila je to predsjednica Vlade Jadranka Kosor nakon sastanka s predstavnicima uprava Agrokora, Podravke, Vindije, Dukata, Atlantic Grupe, Kraša, Badela 1862, Klare, Mlinara i Vira. Premijerka Jadranka Kosor također je najavila da će se vjerojatno ovaj tjedan o tome razgovarati i s predstavnicima velikih trgovačkih lanaca.
Zamrzavanje cijena javnih poduzeća i prehrambenih proizvoda možda će pomoći građanima, ali hrvatskim proizvođačima, mišljenja su mnogi od njih, zasigurno neće i to zbog nekoliko faktora.
Oderani do kože
– Našim proizvođačima prehrambenih proizvoda ovakva odluka neće ni odmoći, a niti pomoći. Oni su već oderani do kože, tako da ovakve dogovore neće ni osjetiti. Seljake najviše mogu pogoditi povećanja cijene repromaterijala, znači gnojiva i slično, a tada će doći do apsolutnog kraha hrvatskih poljoprivrednika. Tako primjerice otkup breskve košta oko četiri kune, a trebao bi biti barem šest kuna da bi poljoprivrednici pokrili svoje troškove. Između ostalog, jasno je kako sami poljoprivrednici ne mogu dizati ili spuštati cijene, već cijene diktira tržište odnosno veliki trgovački lanci. Moram istaknuti kako je našim proizvođačima najveći problem, što je ujedno problem u cijeloj zemlji. Činjenica je da je naše tržište preplavljeno uvoznim proizvodima koji su često sumnjive kvalitete, ali su i povoljniji, tako da građani posežu za takvim proizvodima, kazao je poznati zadarski agronom mr. sc. Marijan Tomac.
Prosječni hrvatski građanin svaku treću kunu iz svojeg džepa troši na hranu, no pritom najviše pojede kruha i popije mlijeka, omiljeno su mu meso svinjetina i perad, a ribe u cijeloj godini ne pojede niti sedam kilograma. Pitanje je je li takvom trendu uzrok brzi i nezdravi način života ili je ipak došlo do takve krize da naši građani jednostavno ne mogu priuštiti ribu ili meso.
Manji promet u maloprodaji
Službeni podaci o maloprodaji u svibnju ove godine pokazuju da je u trgovinama, ponajprije u trgovinama namirnicama ishranom, na koje se odnosi gotovo 35 posto hrvatske maloprodaje, promet smanjen za 4,5 posto u odnosu na svibanj prošle godine, što znači da se hrana i dalje gotovo jednako kupuje, jer je riječ o nužnoj potrebi. S druge strane, značajno je opala prodaja ostale robe, u prosjeku za 17 posto, automobila za čak 66 posto, zbog čega bi trgovci tom, neprehrambenom robom, dodatnim poskupljenjem sami sebi prouzročili još veći pad prodaje.
– Imam peteročlanu obitelj i nadam se da se cijene neće dizati, jer i ovako nastojimo štedjeti gdje god možemo. Svjesni smo da je naše hrvatsko voće i povrće npr. kvalitetnije i bolje, ali cijene na tržnici su nam preskupe pa ponekad uzimamo i jeftinije, strane proizvode. U svakom slučaju mislim da će povećanje PDV-a morati utjecati na cijene i negdje će se to osjetiti u svakom slučaju. Na kraju krajeva sve ćemo mi to platiti, kazala je zadarska trgovkinja Maria Anić.