Istospolni partneri i dalje pod terminom “drugi”

U Hrvatskoj se o redefiniranju pojma braka, nakon što je 2006. saborska većina odbila Lučin-Bančev prijedlog Zakona o registriranom partnerstvu, izvan konteksta organizacija koje se bore za prava LGBTQI osoba, praktično i ne govori, a ponovnu aktualizaciju tog pitanja mogla bi proizvesti “utrka u europeizaciji” sa Srbijom
Prijedlog Kaznenog zakona, koji će u drugo čitanje s početkom jesenskog rada Hrvatskog sabora, doživio je odobravanja, pa i od opozicijskih zastupnika, zbog uvođenja suvremenih inkriminacija u gospodarskom poslovanju. Suvremenost zakonskog prijedloga očituje se i u propisivanju sankcija za otvaranje tuđe elektroničke pošte i “drugih oblika komunikacija” u što bi, po logici stvari, trebali spadati i facebook-profil i SMS-ovi te u, primjerice, uvođenju kazne zabrane pristupa internetu. Zakonski prijedlog prilagođava se i novoj “euroatlantskoj” realnosti Hrvatske, pa će od njegova stupanja na snagu i paljenje zastave EU biti kažnjivo na isti način na koji je to i paljenje hrvatske zastave, ali i sudjelovanje hrvatskih građana u bilo kojoj vojsci protiv koje se u tom trenutku bori NATO.
Prijedlog Kaznenog zakona prilično je suvremen i kada je riječ o kaznenopravnoj zaštiti osoba koje žive u istospolnim zajednicama, pa je niz članaka dopunjen kako bi se osobama koje u takvim zajednicama žive osigurala zaštita koju uživaju osobe u trajnijim heteroseksualnim vezama. Zakonski prijedlog, primjerice, definira kako će se kaznom do tri godine zatvora kazniti osoba koja uhodi bivšeg bračnog i izvanbračnog druga te istospolnog partnera, a propisuje i kako privatnu tužbu zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda počinjenog prema umrloj osobi može, jednako kao i bračni ili izvanbračni drug, podignuti i istospolni partner. Uzroke suvremenosti u segmentu koji se odnosi na osobe koje žive u istospolnoj zajednici makar djelomično treba tražiti u generalnom anakronizmu hrvatskih zakona kada je u pitanju izjednačavanje prava osoba koje žive u istospolnoj zajednici s pravima koja temeljem sklopljenog braka, trogodišnje izvanbračne veze ili roditeljstva nad zajedničkim djetetom imaju heteroseksualne osobe.
Oduzimanje od “drugih”
Kad je, primjerice, riječ, ne o zaštiti osoba koje žive u istospolnom partnerstvu, već o njihovu sankcioniranju, prijedlog Kaznenog zakona svrstava ih pod “druge”.
U slučaju primjene odredbe o oduzimanju imovinske koristi od kaznenog djela za koje je nadležan USKOK država osigurava mogućnost oduzimanja imovine, ne samo od bračnog i izvanbračnog partnera te potomaka, srodnika i nasljednika proizišlih iz bračne ili izvanbračne heteroseksualne veze, već i od partnera istog spola, djece odgojene u istospolnoj zajednici i oporučnih nasljednika proizišlih iz istospolne veze, no ovi potonji nisu nazvani istim obiteljskim nazivima, već ih treba tražiti pod definicijom “druge osobe”.
U prijedlogu zakona se navodi kako će se nezakonito stečena imovina oduzeti od člana obitelji, te od “druge osobe bez obzira po kojem pravnom temelju je stečena, ako ta osoba ne učini vjerojatnim da je korist stekla u dobroj vjeri i po razumnoj cijeni”, te da se u slučaju smrti osobe protiv koje je pokrenut kazneni postupak može “oduzeti od njezinih sljednika u postupku propisanom posebnim zakonom”.
U obrazloženju termina koji se u zakonskom testu koriste, članovima obitelji smatraju se “sadašnji bračni ili izvanbračni drug, srodnik po krvi u ravnoj lozi, u pobočnoj liniji zaključno do drugog stupnja te, ako žive u zajedničkom kućanstvu, srodnik po krvi trećeg stupnja u pobočnoj liniji, po tazbini do zaključno drugog stupnja, potomak izvanbračnog druga, posvojitelj i posvojenik”. Nadalje se navodi kako “zaštita koja se temeljem ovog Zakona pruža osobama koje se smatraju članovima obitelji primjenjuje se i na istospolnog partnera, bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga ili istospolnog partnera ako nije prošlo više od tri godine od prestanka braka, odnosno zajednice, udomitelja i korisnika smještaja u udomiteljskoj obitelji dok takav odnos traje, dijete i osobu kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, članove njihova kućanstva, te ako žive u zajedničkom kućanstvu na potomka istospolnog partnera, skrbnika i štićenika”.
Razmatranje bi li se i u slučaju potrebe oduzimanja nezakonito stečene imovine od partnera istog spola primjenjivalo ono što se, po zakonskom prijedlogu, primjenjuje kod “zaštite koja se pruža osobama koje se smatraju članovima obitelji” izlišno je upravo zbog odredbe o oduzimanju imovine od “drugih osoba”. Ova odredba omogućuje oduzimanje nezakonito stečene imovine i u slučaju u kojem su istospolni partneri u zajednici i kraće od tri godine, što je vrijeme koje je po Zakonu o istospolnim zajednicama potrebno da bi partnerstvo osoba istog spola bilo priznato.
Kada je riječ o zaštiti prava osoba koje se nalaze u istospolnim zajednicama, Prijedlog kaznenog zakona je, prema obrazloženju radne skupine, termin “istospolni partner” uveo upravo da bi se ove osobe zaštitile u slučajevima u kojima su oštećene od svojih partnera, bez da moraju dokazivati trogodišnju vezu.
– Time se Kazneni zakon ne upušta u definiranje obitelji kao takve. To je zadaća Obiteljskog zakona, navodi se u obrazloženju.
Utrka u europeizaciji
U Obiteljskom zakonu brak se definira kao “zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca” te se propisuje kako se “odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete”. U Hrvatskoj se o redefiniranju pojma braka, nakon što je 2006. saborska većina odbila Lučin-Bančev prijedlog Zakona o registriranom partnerstvu, izvan konteksta organizacija koje se bore za prava LGBTQI osoba, praktično i ne govori, te bi ponovnu aktualizaciju tog pitanja mogla proizvesti “utrka u europeizaciji” ukoliko Srbija zaista prihvati prijedlog radne skupine svoje vlade koja predlaže izmjenu definicije braka koji više ne bi bio “zajednica muškarca i žene”, već “zajednica dvije osobe”.
Ovakva izmjena najbrže bi osobe u istospolnoj zajednici u pravima izjednačila s osobama u heteroseksualnim zajednicama, počevši od neoporučnog nasljeđivanja ili prava na stjecanje obiteljske mirovine, što su prilikom ovogodišnjih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju tražili Iskorak i Kontra, preko poreznih olakšicama i donošenja odluka u hitnim medicinskim slučajevima, do prava na, primjerice, neplaćanje boravišne pristojbe u slučaju odlaska u vikendicu partnera ili partnerice.
Za nedavnog posjeta pape Benedikta XVI. Zagrebu, hrvatski predsjednik Ivo Josipović je, makar ne i izrijekom, istospolne obitelji izjednačio s onima muškarca i žene. S Plesa je poručio kako “bez obzira u kojem se obliku u našoj suvremenosti ona pojavljivala, obitelj ostaje temeljnom jedinicom u kojoj se gradi svako, pa i hrvatsko društvo”, naglašavajući kako se “nalazimo pred nizom velikih pitanja na koja tek trebamo naći odgovore”.
Sudeći po odgovorima vodećih osoba zadarskih političkih stranaka, upitanih o stavu glede redefiniranja braka kao zajednice dviju osoba unutar Obiteljskog zakona,  konsenzualni odgovor neće biti nađen ni lako, ni uskoro.
Izjednačavanju istospolnih zajednica očekivano su skloni SDP i HNS, dok se predsjednica zadarskog HDZ-a Ana Lovrin izjašnjava poprilično suzdržano, a najdalje od razumijevanja problema ostaje liberal Željko Predovan.

 SABOLIĆ: ZAKON TREBA MIJENJATI

– S takvom se izmjenom apsolutno slažem. Krajnji je čas da i mi moderniziramo svoje zakone. Ma što o tome mislili, morat ćemo se uskladiti ne samo s europskim zakonodavstvom, nego i sa standardima zajednice u koju pristupamo. Mislim da oko toga ne treba previše polemizirati, već jednostavno primijeniti Ustav po kojem su svi građani jednaki bez obzira na sve po čemu se razlikuju. Zakon, dakle, treba mijenjati, kazala je predsjednica zadarskog HNS-a Vesna Sabolić.

 ANTIČEVIĆ-MARINOVIĆ: SUŽAVATI PROSTOR DISKRIMINACIJE

– Ono na što se SDP sad koncentrira i što će biti, ne samo okosnica našeg programa, nego i djelovanja nakon što preuzmemo vlast, jest omogućiti solidan život svakom hrvatskom građaninu bez obzira na to u kakvom obliku zajednice ili obitelji živi. Naše se primarno djelovanje može sažeti u poruku: pošten posao, poštena plaća i zaštita u smislu najveće moguće ravnopravnosti. Ono što nam je, također važno jest stvoriti ozračje tolerancije i demokratskog dijaloga i sužavati svaki prostor moguće diskriminacije, jer, na žalost, već i sad imamo demokratske zakone, a malo demokratske prakse. Do sada smo kroz ovih dvadeset godina usvojili mnoge rezolucije i deklaracije koje smo ugradili u zakone o sprječavanju i eliminaciji diskriminacije po svim osnovama. Nažalost, u praksi je još evidentna netrpeljivost koja se manifestira u različitim oblicima, čak i u političkom djelovanju. Mi smo ti koji smo donijeli Zakon o istospolnim zajednicama, a ova je vlast tim zajednicama faktički priznala, ne samo pravno, ne samo legalitet, nego i legitimitet, koji se očituje najprije u dužnostima, ali su zanemarili prava. Tako u pojedinim zakonima obvezuju istospolnog partnera da, primjerice, odgovara za dugove svojeg partnera, i to prije svega prema državi, što je apsurdno, jer istodobno nema pravo na nasljeđivanje partnera i mnoga druga imovinska prava. Ne treba biti impresioniran što zemlje poput Srbije i druge zemlje u bližem ili daljem okruženju formalno donose ili razmatraju donošenje takvih zakona, jer mi još imamo dosta posla i kod provedbe postojećih zakona, a ništa ne dezavuira zakon i vlast, niti stvara nepovjerenje, više nego što to čine zakoni koji se ne poštuju, poručila je predsjednica zadarskog SDP-a i saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović.

 LOVRIN: IMAMO ZAKON

– Činjenica je da se o ovoj temi razgovara u svjetskim okvirima, pa se onda razgovara i u našim razmjerima. Imamo Zakon o istospolnim zajednicama koji  regulira određena prava. Obiteljski zakon u nas i dalje čvrsto stoji na definiciji braka kao zajednice muškarca i žene, kazala je predsjednica zadarskog HDZ-a, saborska zastupnica Ana Lovrin.

 PREDOVAN: NISAM ZA ISTOSPOLNE BRAKOVE, ALI RAZUMIJEM POTREBU

– Ja jesam liberal, ali nisam za istospolne brakove. Ako dvoje ljudi istog spola živi zajedno zato jer se dobro slažu, to mogu tolerirati, ali istospolni brak je za mene ipak nešto protuprirodno. Iz zajedničkog života uvijek proizlazi i stjecanje imovine koja je zajednička, pa ako ovdje govorimo o braku u pravnim terminima zato što treba regulirati, primjerice, pitanje nasljeđivanja, razumijem takvu pravnu potrebu, ali ne znam kako razgraničiti jedno od drugog, odgovorio je predsjednik zadarskog HSLS-a Željko Predovan.