Zadnja nada za generale

Gotovinina obrana usredotočit će se na optužbu za nelegalno granatiranje, zbog koje je osuđen, dok će se Markačevi odvjetnici koncentrirati na rušenje optužbe o zajedničkom zločinačkom pothvatu
Obrane generala Ante Gotovine i Mladena Markača predat će u ponedjeljak do ponoći, kada ističe rok, žalbe na prvostupanjsku presudu kojim ih je prvostupanjsko vijeće Haškog suda osudilo na 24, odnosno 18 godina zatvora. Iako ni Gotovinina ni Markačeva obrana ne žele javno iznositi detalje iz svojih podnesaka prije nego što ih dobije žalbeno vijeće koje će donijeti konačnu odluku, znamo kako će se obrane Gotovine i Markača u svojim žalbama držati okvira što su ga najavili u svojim najavama žalbe, koje su podnijeli u svibnju.
Gotovinini i Markačevi odvjetnici tražit će u svojim žalbama da žalbeno vijeće njihove branjenike oslobodi po svim točkama optužbe. Gotovinina obrana usredotočit će se na optužbu za nelegalno granatiranje, zbog kojeg je Gotovina i osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu, dok će se Markačevi odvjetnici koncentrirati na rušenje optužbe o zajedničkom zločinačkom pothvatu.
Osporavanje “nelegalnih” granata
Kako je dužina žalbe – kao i svih ostalih podnesaka na haškim suđenjima – ograničena, i to na tri tisuće riječi, Gotovinina i Markačeva žalba međusobno se nadopunjuju.
Srž Gotovinine žalbe temelji se na “pogrešnom” i “nedokazanom” zaključku prvostupanjskog sudskog vijeća da svaku granatu koja je pala 200 metra dalje od cilja proglasi nelegalnom. Iz tog zaključka proizlazi da je Gotovina osuđen zbog 65 takvih “nelegalnih” granata, na temelju kojih je sudsko vijeće zaključilo da je Gotovina naredio nelegalno granatiranje.
Gotovinini odvjetnici polaze od zaključka da je prvostupanjsko vijeće utvrdilo da hrvatske političke i vojne vlasti nisu imale namjeru dopustiti palež, pljačku, ubojstva i nehumana postupanja, te da hrvatske institucije nisu provodile politiku neistraživanja zločina. Sudsko vijeće nije osudilo Gotovinu po zapovjednoj odgovornosti – unatoč mnogim pogrešnim interpretacijama u medijima – jer je sudsko vijeće utvrdilo da su Brijunski transkript i Gotovinina zapovijed za Oluju dvojaki u svom značenju. Tek na temelju ishoda operacije Oluja haški suci odlučili su o postojanju zajedničkog zločinačkog pothvata, presudivši time i da su sastanak na Brijunima i Gotovinina zapovijed za Oluju bili ilegalni.
Pozivanje na zapisnike VSO
Markačeva pak žalba dokazivat će kako je raspravno vijeće u prvostupanjskoj odluci u pogledu zločinačkog pothvata pogriješilo i u primjeni prava i u interpretaciji činjenica. Ne postoji niti jedan dokaz o postojanju takvog pothvata, niti planiranja progona srpskog stanovništva, dokazuje Markačeva obrana.
Obrane se u žalbama pozivaju i na zapisnike sjednica Vrhovnog savjeta obrane (VSO) Savezne Republike Jugoslavije, jer ti zapisnici objašnjavaju ulogu Srbije u ratovima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj te dokazuju da su se krajinski Srbi vlastitom odlukom odlučili na egzodus iz Hrvatske.

Odluka do kraja slijedeće godine

Nakon podnošenja žalbe pravilnik Haškoga suda daje optužbi rok od 40 dana da odgovori na teze obrane, pa slijedi daljnjih 15 dana roka za replike na odgovore. Konačnu odluku o žalbama donijet će žalbeno vijeće kojem predsjeda bivši predsjednik Haškog suda Theodor Meron, kako se očekuje, do kraja sljedeće godine.

65

“nelegalnih” granata palo je više od 200 metara od cilja