Tko nema kapital, nema ni prava!

Koliko smo samo puta u posljednje vrijeme imali prilike čuti kako poslodavcima nitko ne smije ograničavati pravo na zaradu? Dakle, bogati imaju pravo biti još bogatiji, i to na račun obespravljenih i izbraljivanih radnika, osobito trgovaca, navodi Dragica Mišeljić
Iako se činilo kako će novi Zakon o trgovini, koji je na snagu stupio početkom kolovoza, kvalitetno riješiti problem radnog vremena trgovina, o kojemu se u Hrvatskoj raspravlja više od desetljeća, već dvadesetog dana njegove primjene Vlada RH donijela je uredbu o njegovoj izmjeni i dopuni.
Uredbom o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini izmijenjen je članak 58. spomenutog zakona, kojim se regulira radno vrijeme trgovina od 6 sati ujutro do 21 sat navečer, te dana mogućnost nadležnim tijelima lokalne samouprave da vlastitim aktima odrede radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote, koje ne može početi prije 6 sati niti završiti iza ponoći.
Vlada na strani kapitala
Novoregulirano radno vrijeme trgovina, koje je omogućeno nakon prosvjeda poslodavaca, te predstavnika gradova i općina u pojedinim turističkim središtima gdje se rad trgovina do 21 sat navodno pokazao neprimjerenim zbog turističke sezone, primjenjivati će se do 11. listopada ove godine, do kada bi radna skupina, sastavljena od predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca, glavnih sindikalnih središnjica, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Ministarstva gospodarstva te Udruge gradova i općina trebala pronaći kompromisno rješenje odnosno pripremiti konačne izmjene i dopune postojećeg Zakona o trgovini.
Radna skupina odnosno stručni tim, trebala bi dati nove odgovore na postojeći Zakon o trgovini, kojega je potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Damir Polančec ocijenio izuzetno dobrim, iako se dvadeset dana, nakon što je stupio na snagu, javila potreba za njegovim poboljšanjem, što je na pritisak poslodavaca i predstavnika turističkih središta, dakle kapitala, doista i učinjeno.
Privremeno rješenje koje je Vlada donijela Uredbom o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini, prije svega radi turističke sezone, neprihvatljivo je za dio socijalnih partnera. Takvom rješenju se protive Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, o čemu smo razgovarali s Dragicom Mišeljić, predsjednicom Sindikata trgovine Hrvatske, udruženom u SSSH-a, koja navodi da je mijenjanje novog Zakona o trgovini, koji se, kako kaže, još nije ni ohladio, ishitreno i nepromišljeno, a istovremeno u vodu baca 11 godina traženja optimalog radnog vremena trgovina na kojemu se lome interesna koplja sindikata te poslodavaca i lokalne samouprave.
– Protivimo se svakom ishitrenom mijenjanju zakona. Što se to dogodilo da se Zakon o trgovini, koji je stupio na snagu počekom kolovoza, morao promijeniti već nakon dvadesetak dana? Kakve okolnosti su se u međuvremenu tako drastično promijenile? To što su Hvar i Dubrovnik digli svoj glas protiv novog Zakona o trgovini koji propisuje da trgovine rade do 21 sat jer navodno gradovi i poslodavci, koji žive od turizma, gube tako veliki novac… Očito da je to okolnost koja je premijeru Sanaderu i Vladi RH, bila dovoljno dobar razlog za mijenjanje Zakona o trgovini koji je tek stupio na snagu, govori Dragica Mišeljić, ne skrivajući ogorčenje što je Vlada, kako kaže, ponovo stala na stranu kapitala i ne štiti interese radnika koji su slabiji.
Osim Hvara i Dubrovnika, koji su se javno usprotivili novome Zakonu o trgovini, Dragica Mišeljić kaže nitko drugi nije negodovao, bar ne imenom i prezimenom. Mišeljić je kontaktirala s većinom hrvatskih gradova, no nije naišla na protivljenje radnom vremenu do 21 sat, a slična je priča i s poslodavcima, osobito velikim trgovačkih lancima. Stoga, Mišeljić navodi, priča o velikim pritiscima turističkih središta i trgovačkih centara, koju predstavnici Vlade plasiraju u javnost, definitivno ne odgovara stvarnom stanju na terenu.
– Koliko smo samo puta u posljednje vrijeme imali prilike čuti kako poslodavcima nitko ne smije ograničavati pravo na zaradu? Dakle, bogati imaju pravo biti još bogatiji, i to na račun obespravljenih i izbraljivanih radnika, osobito trgovaca. A što je s pravima radnika, na čijim se neplaćenim, prekovremenim satima poslodavci bogate, zar se to nitko ne pita? Pa riječ je o 190 tisuća trgovaca, kojih je u sezoni nerijetko i preko 200 tisuća, koji su i inače u Hrvatskoj zakinuti u mnogočemu, zbog čega me osobito boli lakoća i ishitrenost kojom je donosena Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini, kaže Mišeljić, dodajući kako trgovci godišnje u prosjeku odrade 53 milijuna neplaćenih sati, što odgovara satnici za 24 tisuće novih radnih mjesta.
Silom umjesto argumentima
Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini, poslodavcima će omogućiti daljnje izrabljivanje trgovaca, koji će i nastaviti odrađivati prekovremene radne sate, za koje nikada neće biti plaćeni. Prekovremene sate, kako navodi Mišeljić, gotovo je nemoguće naplatiti jer oni se nigdje ne evidentiraju, a bez evidencije radnik na sudu ne može dokazati da je prekovremeno radio.
– Ovakva nagla izmjena Zakona o trgovini, odnosno hitno donošenje Uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini, najbolji je dokaz koliko je jak trgovački lobi u Hrvatskoj. Poznato je kako poslodavci, osobito vlasnici velikih trgovina žive od neplaćanja prekovremenog rada, izrabljivanja radnika koje nitko ne štiti, što je također pokazatelj da je hrvatska politika dominantno na strani kapitala, kaže Dragica Mišeljić, dodajući kako Hrvatska kao jedna siromašna i socijalno ugrožena država, ima izrazito bahate predstavnike vlasti.
Kapitalu su u Hrvatskoj, kako drži Mišeljić, otvorena sva vrata, a tko nema kapital, a nema ni nikakvih prava. Što se tiče trgovine kao djelatnosti, Mišeljić navodi, kako država prema trgovcima nema razumijevanja, a cijeli slučaj s novim Zakonom o trgovini nalik je na lakrdiju.
– Kako sada stvari stoje, Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini, prema kojoj trgovine radnim danom mogu raditi od 6 do 24 sata primjenjivati će se do 11. listopada ove godine. Što će biti nakon toga teško je reći. Navodno će se u međuvremenu oformiti radna skupina koja će pronađi kompromisno rješenje s kojim će se složiti sindikati, poslodavci i lokalna samouprava. Nakon 11 godina traženja i rasprava o radnom vremenu trgovina te borbe za prava trgovaca, sve mi se čini kao potrošena i sad već gadljiva priča u kojoj nema mjesta za argumente već sirovu silu odnosno kapital, kaže Dragica Mišeljić, zaključujući kako po prvi put, u posljednjih 11 godina, nije optimistična po pitanju reguliranja radnog vremena trgovina, o kojemu će u rujnu ponovo raspravljati.

Opet o radu nedjeljom?
Iako je najavljeno kako će odredbe novog Zakona o trgovini, kojim bi trgovine nedjeljom mogle raditi samo u ljetnim mjesecima i prosincu, stupiti na snagu početkom iduće godine, zbog najnovijih neslaganja sindikata, poslodavaca i lokalne samouprave oko radnog vremena trgovina od ponedjelja i subote, trgovci strahuju kako će se to odraziti na rad nedjeljom. Donošenje izmjena i dopuna Zakon o trgovini očekuje u listopadu, a potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec nije isključio ni raspravu o radnom vremenu trgovina nedjeljom.
Postojeći Zakon o trgovini propisuje kako trgovine ne mogu raditi nedjeljom, osim u razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada te tijekom prosinca. U tim mjesecima prodavaonice će moći raditi od 7 do 14 sati. Uoči Uskrsa, na Veliku subotu, Badnjak i Staru godinu prodavaonice mogu raditi najkasnije do 15 sati ako ti dani padaju na radni dan, odnosno do 14 sati ako Badnjak i Stara godina padaju u nedjelju.
Iznimka su prodavaonice na benzinskim postajama, graničnim prijelazima, odmorišta na autocestama, kolodvorima i zračnim lukama te lukama i pristaništima nautičkog turizma. Tijekom cijele godine nedjeljom mogu raditi i štandovi i klupe izvan tržnica za prodaju cvijeća i svijeća, kiosci za prodaju tiska te specijalizirane trgovine za prodaju kruha, pekarskih proizvoda, tiska, cvijeća, svijeća i suvenira.

Zadarski trgovci nezadovoljni
Uredbom Vlade RH jedinicama lokalne samouprave ostavljena je mogućnost produljenja radnog vremena trgovina i to u okviru radnog vremena do ponoći radnim danom te do 21 sat nedjeljom. Uredba vrijedi do 11. listopada, a u međuvremenu se očekuje da radna skupina pronađe kompromisno rješenje koje će zadovoljiti interese sindikata, poslodavaca i lokalne samouprave, te kao takvo biti ugrađeno u izmjene i dopune Zakona o trgovini.
Kako je dogovoreno u Gradu Zadru, u zadarskim trgovinama radno vrijeme vraća se na staro, dakle, najdulje do ponoći. Poslodavci su dakako pozdravili takvu odluku dok se kupci u zadarskim trgovinama, kako smo provjerili, time previše ne zamaraju, mada su mišljenja nerijeko podijeljenja.
Trgovci, koji su dikretno pogođeni spomenutom Uredbom, ne štede riječi na račun hrvatske Vlade i premijera Sanadera, dakako u negativnom kontekstu. Argumenata je pregršt, većina opravdana, no sve se svodi na jedno – plaće trgovaca su male, a posla sve više!
Neplaćeni prekovremeni sati, smatraju zadarski trgovci, sada će se udvostručiti, a nova Uredba poslodavcima će omogućiti da i dalje izrabljuju trgovce te se tako legalno bogate.
Uz dodatne prekovremene sate, trgovci kažu kako radno vrijeme do ponoći rezultira i nizom drugih problema, poput nedostaka javnog prijevoza iza 24 sata, poteškoćama u obiteljskom životu, napose odnosu s djecom….