Gluščević: Arheološki muzej je uvijek bio rasadište i okosnica kulture ovoga grada

Slika korisnika admin
Filip BRALA

Jedan od najvažnijih arheoloških spomenika Hrvatske, pa i šire, monumentalna građevina sv. Donat, i ne tako davno imala je gotovo pa svetu svrhu. U njega su hodočastili svi znatiželjnici koji su između dva svjetska rata, pa i prije toga, željeli pogledati zbirku Arheološkog muzeja Zadar koja se u njemu čuvala.

180 obljetnica

Arheološki muzej Zadar, koji proslavlja 180. obljetnicu od svog osnutka drugi je nastariji muzej i jedna od najstarijih kulturnih ustanova u Hrvatskoj. Godinom njegova osnutka smatra se 1880. godina kada su se u sv. Donatu, petnaestak godina, izvodili zaštitni i restauratorski radovi. Već 1886. čuvala su se u njemu 132 kamena spomenika, a između 1893. i 1896. dovršen je prijenos i ostale arheološke građe pa je 1897. otvoren prvi stalan postav Muzeja. Između dva svjetska rata, pripojenjem Zadra Italiji djelatnost Muzeja svedena je na okupirano područje grada. Krajem 1930. i početkom 1931. uklonjene su zgrade koje su okruživale Sv. Donat, a tako i pravokutna dogradnja. Između 1928. i 1931. preuređena je i obnovljena stalna izložba Muzeja, a uređen je i dio kamenih spomenika Muzeja na otkrivenom dijelu Foruma. Težak udarac AMZ doživljava bombardiranjem grada 1943. i 1944. kada je na Zelenom trgu zapadno od Sv. Donata, zapaljena zgrada u kojoj su bili uredi Muzeja, arheološka građa, knjižnica i svi odjeli Muzeja, osim izložbe u Sv. Donatu. Takvo stanje nasljeđuje Stjepan Gunjača koji je ubrzo preuzeo upravo AMZ. Uređene su zbirke muzeja u Sv. Donatu, postavljene legende i natpisi na hrvatskom jeziku, pa je izložba otvorena za javnost 18. studenog 1945. godine. Muzej je u sv. Donatu djelovao još nekoliko godina nakon čega je preseljen u obnovljenu zgradu bivšeg Zavoda Sv. Dimitrija, a 1974. i u nove prostore.

Kako je izgledala prva zbirka AMZ-a u sv. Donatu može se vidjeti na izložbi "Muzej između dva svjetska rata" postavljenoj u Donatu. Na oko 24 crno-bijele fotografije, snimljene uglavnom objektivima Jose Špralje, prikazan je nekadašnji izgled Donata kada je njegova unutrašnjost bila ispunjena vitrinama te kamenim nalazima.

Žaljenje zbog nedolaska

- Kroz Muzej je prošao veliki broj značajnih ljudi, a da ne spominjem zasluge njegovih ravnatelja od Gunjače pa nadalje. Muzej je uvijek bio rasadište i okosnica kulture ovoga grada. Naslijedili smo velike i značajne ljude koji su upravljali njime, a dajemo sve od sebe da nastavimo taj trend koji su još oni započeli, kazao je ravnatelj AMZ-a Smiljan Gluščević povodom otvorenja izložbe. Gluščević nije propustio spomenuti i kako se nada da će muzej uskoro dobiti novu zgradu u kojoj će slaviti sve svoje godišnjice te je izrazio žaljenje što neki ljudi iz grada nisu posjetili izložbu.

Na izložbi su, uz crno-bijele fotografije Donata s muzejskim pstavom postavljene i tri vitrine, sada stare već gotovo jedno stoljeće, a koje su se barem nakratko, radi potreba ove izložbe vratile na mjesto gdje su čuvale neka od najvažnijih arheoloških otkrića grada Zadra.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno