Rast cijena hrane produbit će krizu

Što osim hrane možemo proizvoditi a da nam netko drugi ne donese tehnologiju, tržište i investicije?
Suočeni smo sa sušom, ne  tek ovdje već diljem svijeta,  što je dovelo do pada prinosa  temeljnih kultura od SAD-a,  Rusije, Kine do Australije.  Zbog toga će cijene hrane na  jesen rasti nekih namirnica i  15 posto. Izostanak uroda  pšenice, odnosno žitarica, kukuruza i soje gotovo automatski povlači poskupljenje i  svih ostalih namirnica – mesa,  mlijeka, sira…, jer su ratarske  krušarice, odnosno krmne biljke input svega ostalog u poljodjelstvu. Tako ćemo na krizu dobiti i daljnji udarac.
To da će cijene hrane rasti i  bez incidentnih klimatskih  zbivanja jasno je i malom djetetu, jer stanovnika je  na zemlji sve više,  odnosno govorimo o 7,5 milijardi ljudi  koje treba  nahraniti.  Uz to potrošnja će  rasti i jer sve  veći dijelovi  svijeta izlaze iz  siromaštva. Događat će se i dodatni  poremećaji, ne tek klimatski, već i, recimo, težnja  dijela urodima uljarica i drugih biljaka bogatih zemalja  da uz lude cijene nafte proizvode biogorivo. Pa će dio hrane završavati u automobilima.
Dok Hrvatska mašta o  investicijama i proizvodnji
Hrvatska je katastrofa da  nema investicija i ne zna u što  investirati, da nema proizvodnje i da je uvozno ovisna  zemlja u gotovo svemu. Istovremeno živimo u zemlji koja na površinama i uz klimu  koja ima može hraniti najmanje deset milijuna ljudi. A daleko više hrane uvozimo nego  izvozimo. Istovremeno  maštamo o tome što bi smo  mogli proizvoditi i molimo boga da nam stranci dođu i donesu proizvodnju. Hranu, odnosno poljoprivredu možemo  odraditi sami jer za to imamo i  zemlju, i ljude, i znanje. Nemamo sve ostalo, od strategije  do organizacije i legislative.
Najbanalnija hrvatska razvojna priča je, dakle, poljoprivreda. No, od nje vjerojatno ništa. Naime, Hrvatska  ima neobrađene zemlje kao  malo tko ili možda nitko u  Europi. Ima stanovništvo koje troši hranu, većinom iz  uvoza i nerijetko nekvalitetniju od one koju smo u stanju  sami proizvesti. Čak i ako  učinimo upitnim našu sposobnost da proizvodimo jednako jeftinu hranu kao drugi, da bismo je mogli izvoziti – imamo turizam velikog intenziteta, s obzirom na broj  stanovnika,  koji je enormni potrošač hrane  i pića. U njemu je plasmanom hrane moguće, uz dodatnu  vrijednost, postići i  veće cijene i veće učinke.
I, naravno, ostaje mogućnost i izvoza barem nekih  vrsta hrane koje zemlje s kojima uobičajeno surađujemo  nemaju, pa i izvoza prema  dalekim zemljama – uzmimo  primjer tuna i Japana ili sadašnje strastvene borbe hrvatskih vinara da se plasiraju  u Kinu.
No od toga već desetljećima ništa.
Ulaganja i sredstva
Najviše se paradoksalno  učinilo u sadnji višegodišnjih  nasada, vinograda, maslinika  i voćnjaka. Zašto paradoksalno? Jer to traži najveća  ulaganja i najduži rok povrata jer tek na četvrtu-petu  godinu možemo govoriti o  ozbiljnom urodu. I kada to  već imaš – gdje ćeš prodati.  Najviše smo se pomaknuli s  vinom, a imamo cjelogodišnju proizvodnju neprodanu u podrumima od lani.
Kod povrća je obrt – nekoliko mjeseci, i više berbi  godišnje.
Naravno, na putu nam je  prepreka i navika, odnosno  bijeg od sela duboko urezan u  sadašnje generacije. Potom i  temeljni problem koji niti jedna državna tvorevina i samo  stanovništvo nije riješilo –  najveći broj vlasnika obradive zemlje (neobrađene)  vjerojatno na svijetu (u srazmjeru broja stanovnika) prosječna veličina posjeda ispod  kriterije isplativosti, prosječna razbijenost posjeda na  gomilu parcela i sve to kao  nepodobnost za istinsku suvremenu poljoprivredu.
Naše znanstvene i analitičke studije pokazuju da  unatoč golemim ulaganjima  u poticaje u poljoprivredi dobivamo manje proizvoda nego bez njih?
Ulaskom u EU Hrvatskoj  će biti na raspolaganju više  od 300 milijuna eura bespovratnih sredstava godišnje  iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj,  istaknuto je na mnogo mjesta pa i na skupu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) s predstavnicima banaka i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom  razvoju.