VINA BIOGRAD Vina Biograd u 95% slučajeva prodana su kupcima u Europi

Stara izreka iz mađarske Baranje (majke vina), jasno naznačuje da kod vina imamo dvije struke i – gušt, nametnula mi se za razgovora s Brankom Bungurom, vlasnikom Vinarije u Biogradu na Moru iz koje izlaze Vina Biograd, a kaže: »Hrvati rade vinograd, Nijemci podrum, a mi Mađari – pijemo.« Vina Biograd izlaze, naime, iz najsuvremenije vinarije u Dalmaciji, a vinograd nema, već grožđe otkupljuju:
– Od 300-400 kooperanata otkupljujemo staru sortu Mareštine, od seljaka, individualnih proizvođača, koji je njeguju i prodaju višak, a ne plantažera. Što znači stara sorta? Stara žuta i pirgava mareština sitnog zrna, i žuti debit. Ove zelene nove klonove ne prerađujemo. S prostora Skradina i okolice, i Vukšić, Stankovci, Crljenik, Bila Vlaka, do Benkovca, sve do Varivoda. Crno oko Benkovca i to Cabernet Sauvignon, Merlot i Syrah, i Grenache za Rose. Crnog je 60, a bijelog 40%, crna sa 13 do 14% alkohola, bijela 11-12%, a rose na 11%.

Vinsko čudo tehnike od »300 na sat«
Bungur, inače vlasnik »Slad grupe«, u čijem je sastavu vinarija od 2012, još uvijek kao vinar široj javnosti malo znan, a u mnogo čemu je jedinstven. Počelo je iz strasti i zabave, a preraslo u posao. Vinarija ima 8 zaposlenih i uz svoj angažman rade naravno s enolozima.
Suvremena vinarija među najvećima u Dalmaciji kapaciteta je milijun litara, a što ne znači tek prostor:
– Moćni zatvoreni mlin kapaciteta 7,5 t/h, dva vinifikatora za crno od po 30.000 litara, stotinu inox bačava s duplim stijenkama i sustavom kontrole temperature, u kojima vino dozrijeva, linija proizvodnje bez prisustva kisika za bijela, kako bi se izbjegla oksidacija, uz korištenje mikrooksidatora u proizvodnji crnih, sustavno filtriranje. Crna odležavaju dvije do pet godina, ovisno želji kupca. Ne barikiramo i ne »čipsiramo«. Punionica, liniji za pranje, punjenje plinom pa vinom, čepljenje i etiketiranje – kapaciteta 5.000 botelja na sat. Preradimo i proizvedemo oko 500.000 litara, toliko ćemo i ovu godinu, zaključuje Bungur, čije je još veće iznenađenje – plasman.

Sve u izvoz
Gdje to, da prostite, prodate?
– Nizozemska i Belgija, su ključni, a ide i Luxemburg, nešto Rusije, Poljska, Češka i oko 92% izvezemo! Ovdje smo u dijelu lokala poput Stipe, Sabunjara,.., pa splitsko posebno makarsko područje do Ploča i Dubrovnika sa točionicima, 430 točionika preko kojih u restoranima plasiramo vino. Nešto butelja kao Tamaris, Niko,..U trgovinama smo tek djelomično.
Vidim da radite dvije klase, odnosno kvalitetna i vrhunska vina?
– Da, sa navojnim odnosno plutenim čepovima, s tim da vrhunska gotovo i ne plasiramo u Hrvatskoj.
Kako doći do stranog tržišta?
– Odluka je od početka bila ne imati previše posla s domaćim kvazi tržištem. Za izvesti treba biti vani s ljudima i dogovarati, i naravno imati proizvod. Ja sam veći dio zime po Njemačkoj, Belgiji, Češkoj,…
Kakve cijene vani postižete?
– S dopremom, crna od 4 do 7 eura, za Cabernet Sauvingon, ovisi o kupcu, i količini. Bijela za 3-4 eura, ne pod našim brendom već dogovorno s kupcem, jer vani Debit ili Mareština ništa ne znači. Radimo s distributerima pića, a oni s lokalima i kupcima koji više ne žele parfumirana jeftina talijanska vina od 2-3 kune, a što su izvučene tekućine, a ne vina. Na tržištu Beneluxa su vrlo jaki i naši Istrani.
I prodate sve, i profitirate?
– Imamo neprodano oko 20.000 litara. Ne računam oko 60.000 litara crnog od preklani i oko 50.000 l od lani na odležavanju. Ostalo je prodano. Na sreću 80% je ugovoreno i prodano prije korone, pa je nismo osjetili. Da, poslujem s dobiti.

Smiješno domaće tržište i podcjenjivanje
A domaće tržište?
– Domaće je tržišta smiješno. Vina iz Zadarske županije i Dalmacije prepoznata su u svijetu, svugdje dobro došla, konzumirana i kupljena – osim naših zadarskih restorana. Vina Zadarske županije na svim mogućim natjecanjima potuku sve, ali to zadarske ugostitelje i konobarčiće nije briga jer njih kvaliteta, niti što gost pije, ne zanima. Njima je vino što jeftinije to bolje.
Pa je graševina najčešće zadarsko vino?
– To što se prodaje pod graševinom za 15 ili 17 kuna, je za 2-3 kune uvezena izvučena parfimirana tekućina iz Italije ili Makedonije, a za što je država najveći krivac. Pitajte vlasnike cisterni za koga voze i odakle. Gledaš vino, grožde, cijenu, a – računica se ne poklapa.
Zadnje pitanje, zašto Mareština?
– U mom se mjestu (Pakoštane op.a.) tako zove, i ja ću je tako zvati, južno je Rukatac, a službeni me naziv ne zanima.
 

Bungurova vjera i ljubav za Debit

Ljetne su vrućine pa pijemo – mareštinu, dok Branko ne inzistira na Debitu, što je meni zadnje vino, ali on ima drugu priču.
– Debit je budućnost. Debit je podcijenjen zbog lošeg koje je radila šibenska vinarija, i ovih novih zelenih klonova. Naš starinski žuti debit, kojeg su sela njegovala, je jedino grožđe koje je cjeli dan na suncu. Debit ne pogađa i ne pravi rikošete u glavi, već podigne raspoloženje i raduje čovjeka, a bistre glave. I za dugi je cug i za zdravo piti, tek je dio pohvala u slavu Debita kojeg Bungur smatra favoritom ovdašnjih vina.
 

Vina Biograd
Vinarija Biograd na Moru
Slad Grupa d.o.o.
23 000 Zadar
Mob – +385 99 4483 812
[email protected]