IN VINO VERITAS Misli globalno - pij lokalno!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Koliko poznajemo istine o vinima i vinarima Zadarske županije
Zašto se novija vinogradarsko vinarska priča o Zadarskoj županiji prepričava po Hrvatskoj, izvrsnost ovdašnjih vina prepoznaje diljem zemlje i na istaknutim smotrama u svijetu, dok "doma" još svjedočimo onu staru da je najteže biti proroku u vlastitom selu!?
Arif SITNICA
Nadinsko blato najveći je kompleks vinograda na ovom području

Od povijesnih prapočetaka vina u Hrvatskoj, rimskog življenja s vinom, barbarskih provala i ugroze vina, pa vinskog zamaha po pokrštavanju Hrvata, održanja za mletačko turskih ratova, do vrhunaca vinske gotovo monokulture pred filokseru, krive za egzodus Dalmatinaca put Amerike, do socijalističkih "stolnih" vinarija i domaćih vina "za sebe", Domovinskog rata i početaka "od ispod nule", do sadašnje "vinske revolucije koja teče", područje današnje Zadarske županije živi sa vinogradima i vinom preko 3.800 godina, a da sebe i svoja vina i danas nedovoljno prepoznaje i cijeni, pa nam je najkonzumiranije "lokalno" vino - graševina.

Povod je to da će Zadarski list u suradnji s Udrugom vinara Zadarske županije predstavljati vinare i vina Zadarske županije u svrhu upoznavanja javnosti sa potencijalom, pa i pravim blagom kojeg konačno ovdje imamo, kada su vina u pitanju, a o kojem se nedovoljno zna. Program podržavaju i ovdašnje političke, društvene i turističke strukture od Zadarske županije do Turističke zajednice županije.
 

"Revolucija koja teče"

Vinarstvo na ovom području, iako ima prastare korijene, recentna je pojava koju označavamo i kao svojevrsnu "revoluciju", a koja na sreću – i dalje teče. Do pred samo 15-tak godina kada bi ugledne službene delegacije ili privatne drage prijatelje počastili dobrim obrokom, bez riječi, od lokalpatriotskog srama, naručivali smo graševinu, plavac, žlahtinu ili malvaziju, iz raznih djelova Hrvatske, ali ne i vino ove županije.

Do Domovinskog rata ovdje su dvije vinarije radile mahom "no name" vina deklarirana kao stolna, bez sorte i gografskog prodrijetla. Iznimka, tek jedna, bio je Benkovački Rose, kao kvalitetno vino sa Nadinskog blata iz grenachea Vinarije Benkovac, ali rose tada, za razliku sadašnjeg trenda, gotovo nitko nije pio.

Naši pak domaći ljudi oduvijek su u vinogradima "ostavljali kosti" kao savjesni vinogradari, ali sve bi palo na – podrumima, odnosno nepostojanju tradicije,adekvatnih prostora niti tehnologije.​ Pa se do Nove godine pilo slatko, a poslije kiselo, a tek koje bi se održalo do Uskrsa, a do ljeta gotovo nijedno.
 

Krenulo se "ispod nule"

​Poslije Domovinskog rata vinogradarstvo i vinarstvo otpočinje "ispod nule" jer vinogradi su propali (uz čast iznimkama, a na sreću i najvećoj Nadinskom blatu). Ovdašnja je izreka o maslini kao majci koja ti ljubav daje i kada se poslije 50 godina vratiš iz emigracije, i vinogradu kao ljubavnici čija je ljubav nakon samo sezone "nepodgrijavanja" mrtva i valja čupati vinograd i saditi novi. "Ispod nule" jer su i tereni vinograda bili minirani ili minski sumnjivi. Uz obnovu kreće sadanja, tad i s poticajima, mahom na državnom često kamenim nikad za ništa korištenim zemljištima. Badel d.d. Vinarija Benkovac je 2003./2004. podigao 105 ha visoko kvalitetnih vinskih kultivara na području Korlata, OPG Božo Bačić u Podgrađu 18 ha, PZ Maslina i vino na području Tinja 10,6 ha (sa maslinom i smokovom 60 ha), Jurjević vina d.o.o. 125 ha na području Ninskih Stanova, Grgur Vinski d.o.o. i Kraljevski vinogradi d.o.o. po 19,0 ha u Petrčanima, OPG Zoran Pantalon 15,0 ha, Tilia d.o.o. na Figurici u Smilčiću 7,0 ha, više OPG-a na području Nadinskog blata cca 150 ha te ostalo OPG-i na području Ravnih kotara, osobito Smilčića, Polače, Zemunika i dr. Prema procjeni na području Županije ima cca 2.000 ha pod vinovom lozom.

Prve vinske manifestacije, tada gotovo bez pristojnog vina potaknute su 2006. i 2007. godine održavanjem Martinja Polači i Vinkova u Stankovcima, inicijativama Radoslava Bobanovića i Željka Baradića, koje su se tada činile sulude. Zlatko Kaštelanac od malih novoniklih vinara prvi dobiva oznaku kvalitetno vino na tržištu za prvotno zvanu Zlatnu kap, kasnije deklariranu po sorti Trebbiano Toscano. Šime Škaulj 2009. dobiva prvu oznaku vrhunskog vina za Cabernet Sauvignon. 2011. izdan je prvi katalog vina Zadarske županije sa 27 vina kategoriziranih kao vrhunska ili kvalitetna.

Uz državne poticaje i Zadarska županija kao i niz gradova i općina pomaže i sufinancira nabavu sadnica. Zadružni savez Dalmacije redovito navodi Zadarsku županiju kao primjer vinskog iskoraka i uzor za sve druge. Zadarska županija uključujući dijelom i Sveučilište u Zadru, a s naglaskom na Agronomskom faultetu Sveučilišta u Zagrebu realizira set projekata najčešće suradnjom s prof. dr. Edijem Maletićem: Gospodarska evaluacija autohtonih i introduciraih sorata vinove loze (nalaze Debit, Plavinu, Babić, Maraštinu, Gustopupicu bibinjsku, Gustopupicu ninsku, Lasinu, Galac, Babicu plosnatu, Dugovisku, Trišnjevicu, Privlačku maraštinu (bez veze s Maraštinom), Pljuskavac, Brajdu bilu, Brajdu veliku, Greštavac, Gegić, Pašku bilu, Svrdlovinu, Zadarku, Ružu bijelu... u međuvremenu i posađene na Baštici), Mogućnost proizvodnje desertnih vina u sjevernoj Dalmaciji, do izrade mrežne stranice i mobilne aplikacije www.agroturizam-zadar.hr
 

Do vrha vinskog svijeta

Danas nismo »mačji kašalj« a osim domaćih nagrada ovdašnji vinari već su uzeli i uzimaju nagrade od Londona, Bruxellesa, Verone, Bergama... a u Londonu na Decanteru, što se danas drži najjačim ocjenjivanjem vina na svijetu, 2017. za11 poslanih vina dobivaju 11 nagrada, a konačno i prvo zlato (Korlat Syrah 2014. uzeto 2018., a Decanter daje zlato za 95 i više od mogućih 100 bodova, makar sva druga natjecanja zlato dodjeljuju sa 85, a što u našoj klasifikaciji određuje vrhunska vina).

Među istaknutim svjetskim autoritetima obišli su nas i dr. Carol Meredith s Davis sveučilišta u Kaliforniji, žena koja je razotkrila što je to Chardonnay (po majci Hrvat), Cabernet Sauvignon,.. i potvrdila da je naš Crljenak ili Tribidrag otac Zinfandela i Primitiva, te Jancis Robinson, autorica »biblije vina«: »Wine grapes: A complete guide to 1,388 vine varieties«, najistaknutija vinska spisateljica, sa tridesetak istaknutih kolega iz svijeta probavši u Polači u Ražnjevića dvorima 41 najbolje ovdašnje vino, po odabiru prof. dr. Edija Maletića, a nastavivši druženje u Kraljevskim vinogradima, za putovanja označenog kao "Povratak u domovinu Zinfandela."

U međuvremenu izniklo je i 10-tak kušaonica i krenuo i vinski turizam. Udruga vinara Zadarske županije danas broji 25 vinara s vinima na tržištu prošlima Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo i preko 100 etiketa dominantno vrhunskih, te kvalitetnih vina. Njih i njihova vina predstavljamo vam od danas kroz tjedne koji dolaze.

 

Vinarije i Nadinsko blato

Prve vinarije podižu se 1956./57. godine u sklopu socijalističke izgradnje u Benkovcu i Zadru. Posebno značenje za razvoj vinogradarstva ima dovršetak melioracije Nadinskog blata i sadnja niza introduciranih sorti 70-tih do 80-tih godina 20. st. putem Maraske odnosno PK Zadra.

 

Neke povijesne crtice

U Podvršju u Općini Ražanac prof. dr. Šime Batović i prof. dr. Sineva Kukoć nalaze sjemenke grožđa s komadićima glinene posude u liburnskom grobnom humku, makar ne možemo nedvosmisleno utvrditi da su i radili vino, datirano 1.800 god. pr. Krista. Prvi je to nalaz vinogradarske tradicije na tlu Hrvatske.

Rimljani grade villae rusticae, uz koje su vezani i vinogradi pa i nalazi preša za grožđe i maslinu. Mimo puno većeg nalaza tradicije maslinarstva i uljare, takav vinski nalaz imamo u Mulinama na Ugljanu.

Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. darovao je 1066. godine vinograde novoutemeljenom benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru, koji je vodila njegova rođakinja (neki tvrde i sestra), opatica Čika, praunuka kraljice Jelene i hrvatskoga kralja Mihajla Krešimira II. Prve je vinograde u Petrčanima opatica Čika kupila 1072. godine otkada samostan ima vinograde na svojem zemljištu.

Za otomanske vlasti, muslimanima vjera zabranjuje alkohol, vinogradarstvo i vinarstvo se unazadilo, ali nemuslimani su nastavili uzgajati lozu. U spisima iz 1574. godine Sultan Selim II (inače i godine njegove smrti), sin Sulejmana Veličanstvenog i sultanije Hurem, poznat i po nadimku 'pijandura' tražio je da se zaštite »Kašteli Nadin i Vrana« kao vinogradarski kraj, jer želi uživati u vinima iz tog dijela Dalmacije.

U drugoj polovici 19. stoljeća europske zemlje zahvaća filoksera, uništava vinograde i uzrokuje nestašicu vina. Dalmatinski vinogradari doživljava procvat prodajom vina iz Zadra u Francusku i Italiju pa se vinogradi sade posvuda a zanemaruju druge kulture. To traje dvadesetak godina, do obnove francuskih i talijanskih vinograda, kada dolazi do tržišnih viškova vina, pada cijena, a 1894. prvi se put uočava pojava filoksere i kod nas na Olibu i Silbi. Dolazi do masovnog propadanja vinograda i iseljavanja Damatinaca u prekomorske zemlje.

1870. godine nekadašnji Kotar Zadar (Zadarski otoci, mjesta u zaleđu do Nadina, Biograd, Nin i Pag) imao je 9.285 ha pod vinogradima.

1927. godine samo Kotar Benkovac (današnje područje grada Benkovca i Obrovca) pod vinogradom je imalo 3.080 ha.

1956. godine područje današnje Županije (općine Zadar, Biograd na moru, Benkovac i Pag) imalo je 7.683 ha vinograda

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)