Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Zrmanja nikad nije sustavno obrađena

28.09.2010. 22:00
Zrmanja nikad nije sustavno obrađena


Projekt je organizirala udruga studenata biologije BIUS iz Zagreba s ciljem edukacije studenata kroz inventarizaciju flore i faune na tom području, a rezultate istraživanja koristit će i Državni zavod za zaštitu prirode, koji im je i preporučio područje koje nikada nije propisno istraženo
Istraživačko-edukacijski projekt naziva “Istraživanje bioraznolikosti rijeke Zrmanje 2010.” u kojemu sudjeluje 120 studenata biologije iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije i Makedonije odvija se ovoga tjedna u Kaštel Žegarskom. Projekt je organizirala udruga studenata biologije BIUS iz Zagreba s ciljem edukacije studenata kroz inventarizaciju flore i faune na tom području, a rezultate istraživanja koristit će i Državni zavod za zaštitu prirode, koji im je i preporučio područje koje nikada nije propisno istraženo. Studenti su podijeljeni u 20 sekcija kako bi popisali sve biljne i životinjske vrste na području rijeke Zrmanje, a prva istraživanja već su provedena u ožujku i svibnju. Rezultati će biti poznati vjerojatno početkom sljedeće godine, kada se napravi cjelokupna analiza, dok će zbornik radova sa svim izvještajima sekcija izaći godinu dana nakon terena.
Mnogo novih podataka
– Ova udruga funkcionira po principu sekcija, a svaka sekcija (herpetološka, ihtiološka, ornitološka, bio-speleolozi i drugi) ima svoga voditelja i mentora koji je stručan za područje kojim se bavi. Obrada podataka uvijek traje duže i na terenu još ne možemo znati sve podatke, ali recimo to da su ornitolozi u ožujku otkrili gnijezđenje surog orla. Orlovi su najveći pokazatelj utjecaja čovjeka na neko područje, a u okolici smo pronašli samo jednog koji gnijezdi i jednog mladog. U odnosu na stanje prije 10 godina, kada su na ovom području gnijezdila tri para, sada je lošije, kazao nam je Luka Basrek, jedan od organizatora međunarodnog kampa.
Istraživanja su provedena u ožujku, a prvi međunarodni kamp organiziran je u svibnju i već tada su studenti napravili značajan posao.
– Na prvom kampu smo prikupili mnoštvo novih podataka koji nisu bili poznati za ovo područje. S obzirom da Zrmanja nikada nije sistematski obrađena svaki podatak je značajan. Ova istraživanja potrebno je napraviti na bilo kojem području kako bi se s njim kasnije što bolje upravljalo ili da bi se više cijenilo, kazala nam je Lana Đud, voditeljica i organizatorica projekta ističući da je u svibnju sekcija koja se bavi lišajevima pronašla lišaj za koji se nije znalo da postoji na ovom području.
– Zapravo još uvijek ne znamo što sve imamo ovdje i ovo istraživanje je nekakva nulta točka, kazao je Luka Basrek i dodao kako će nakon ove inventarizacije sljedeća istraživanja pokazati što se zapravo događa na području Zrmanje.
U kamp dolaze i učenici
Uz organizaciju ovoga kampa, studenti iz Udruge BIUS organizirali su i predavanja u osnovnim školama te dolazak učenika u kamp.
– U subotu će nam u kamp doći učenici šestog, sedmog i osmog razreda iz Obrovca i Gračaca te ćemo im na terenu pokazati što znači biti biolog. Saznat će koje životinje tu žive i kako ih determiniramo, lovimo te kako se ponašati prema njima. Na predavanjima u četvrtak i petak ćemo im objasniti cjelokupni ekosustav Zrmanje, a to je bitno jer oni ovdje žive i trebali bi znati što ih okružuje te dobiti širu svijest o tome, kazala je Lana Đud i dodala kako učenike to što će naučiti očekuje u školskom programu te da će im kroz igru pokazati kako priroda funkcionira.
Studenti koriste audiovizualne metode popisivanja vrsta, metode hvatanja životinja, pri kojima posebno paze da se sve životinje neozlijeđene vrate u divljinu, dok botaničari sakupljaju biljke za pokazni herbarij koji će biti izložen u prostorijama PP Velebit.
Iskazali su i posebnu zahvalnost sponzorima koji su pokrili financijski dio međunarodnog kampa, a posebno su istaknuli PMF-Odsjek za biologiju, Podravka, Zadarska županija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, Hrvatske šume, HEP, Hrvatske vode, Hrvatsko biološko društvo, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, Grad Koprivnica, Hrvatski prirodoslovni muzej, Studentski centar i Pekarnice Kroštula.