Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Koštano-mišićne bolesti “kose” radnu populaciju

Autor: Petra Mičić

28.10.2009. 23:00
Koštano-mišićne bolesti “kose” radnu populaciju

Foto: Filip BRALA



Procjenjuje se da u Hrvatskoj od reumatoidnog artritisa – jedne od najtežih upalnih bolesti zglobova uz ankilozantni i psorijatični artritis – boluje oko 45.000 stanovnika. Prošle je godine u Hrvatskoj zbog bolovanja izgubljeno 18 milijuna radnih dana, a koštano-mišićne bolesti najčešći su uzrok, te ozbiljan zdravstveni problem radne populacije


U multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnica Zadar dr. Neven Birkić održao predavanje pod nazivom “Reumatologija”. Predavanje je organizirao zadarski ogranak Lige protiv reumatizma u sklopu aktivnosti Nacionalnog odbora “Desetljeće kostiju i zglobova”, koje traje još iduću godinu, a multimedijalna dvorana je bila premala da primi sve zainteresirane za ovo predavanje.
150 reumatskih bolesti
Procjenjuje se da u Hrvatskoj od reumatoidnog artritisa – jedne od najtežih upalnih bolesti zglobova uz ankilozantni i psorijatični artritis – boluje oko 45.000 stanovnika. Njih oko 1.000 trebalo bi se liječiti biološkim lijekovima koji u velikoj mjeri vraćaju radnu sposobnost oboljelima, ali su odobreni samo za njih 200 do 250. Prošle je godine tako u Hrvatskoj zbog bolovanja izgubljeno 18 milijuna radnih dana, a koštano-mišićne bolesti najčešći su uzrok te su ozbiljan zdravstveni problem radne populacije.
Postoji više od 150 reumatskih bolesti koje možemo podijeliti na upalne, degenerativne (osteoartritis), metaboličke (giht), razvojne, urođene, psihogene, regionalni bolni sindromi, prošireni bolni sindromi, ozljede te maligne bolesti. Upalne reumatske bolesti su grupa bolesti što broje više od tri stotine različitih entiteta, koje zahvaćaju zglobove i okolne strukture, a neke od njih se manifestiraju i na drugim organima i organskim sustavima. Općenito ih možemo podijeliti na upalne bolesti, degenerativne i skupinu bolesti koje spadaju u tzv. izvanzglobni reumatizam. Najčešće su degenerativne reumatske bolesti, artroza ili, kako se danas naziva osteoartritis, koji zahvaća stariju populaciju i to najčešće zglobove šaka, stopala, koljena, kukove i kralješnicu. Ove se bolesti najčešće javljaju nakon 60. godine života, kada se smatra da čak 80% ljudi ima neke znakove ovih bolesti.
 – Upalne reumatske bolesti su one kod kojih, kao što i sam naziv kaže, upala predstavlja najvažnije obilježje, i među njima je najučestaliji reumatoidni artritis, bolest koja zahvaća oko 1 % pučanstva i povezana je s najvećom onesposobljenošću, fizičkom, ali dijelom i psihičkom. Uzroci bolesti mogu biti vanjski; bakterije, virusi i ozljede te unutrašnji. Reuma zahvaća zglobove i okozglobne strukture, kralješnicu, ramena, laktove, kukove, šake, koljena, stopala, ali i organe kao što su oči, mozak, srce te čak i probavne organe, ističe dr. Birkić.
– Trenutačno ljudi najčešće idu na magnetnu rezonanciju, ali moram naglasiti da je za otkrivanje bolesti najbolji rendgen. Nažalost, za reumu ne postoji jedinstveni test za dijagnozu, jer ljudi imaju različite tegobe. A cjeloukupna klinička slika se razvija tijekom vremena, ali u ranoj fazi, a simptomi su veoma oskudni, kazao je dr. Birkić.
 Druge dvije važne upalne reumatske bolesti su psorijatični artritis, upalna reumatska bolest povezana s psorijazom, i ankilozantni spondilitis koji prvenstveno zahvaća kralješnicu i zglobove između križne kosti i bočnih kostiju, tzv. sakroilijakalne zglobove, a može se manifestirati i na drugim zglobovima.
Biološki lijekovi
Treća skupina su bolesti izvanzglobnog reumatizma gdje se u stvari radi o promjenama na tetivama, mišićima, sluznim vrećama i drugim izvanzglobnim tkivima. One mogu biti bolesti za sebe, što je najčešće posljedica prevelikog ili neodgovarajućeg opterećenja ili su u sklopu nekih drugih, prvenstveno upalnih, reumatskih bolesti.
Dr. Birkić se posebno osvrnuo na ankilozantni spondilitis, bolest koja označava upalu kralješničnih zglobova.
Ova bolest je češća kod muškaraca nego kod žena, a ankilozantni spondilitis je najstarija i najozbiljnija bolest koja je kronična i progresivna. Ona se ne može izliječiti nego treba zaustaviti daljnji razvoj i napredak bolesti.
Bolest najčešće nastaje postupno, malo kada naglo, obično u mladih ljudi. Bolest se najčešće pojavljuje između 15. i 29. godine života, nešto je učestalija u muškaraca nego u žena. Za liječenje i rehabilitaciju je važno da se bolest prepozna vrlo rano, odnosno u samom početku.
Najvažniji znakovi koji pomažu u razlikovanju ankilozantnog spondilitisa od križobolje su:
Postupan i nejasan početak u trajanju od nekoliko tjedana, a kod mehaničkih uzroka križobolje tegobe nastaju naglo, odjednom.
Bolest počinje u dobi od 15. do 29. godine života, a mehanička križobolja se može razviti u svakoj životnoj dobi. Prvi znak bolesti predstavlja rana jutarnja zakočenost i bol u križima, najčešće u ranim jutarnjim satima te bude bolesnika iz sna, a simptomi traju duže od tri mjeseca.
Simptomi se smanjuju ili iščezavaju nakon razgibavanja, a pogoršavaju odmorom, što je sasvim obrnuto kod bolesnika s mehaničkom križoboljom. Neki bolesnici imaju bol u prsima i rebrima i ona se pogoršava dubokim udisajem. Ta bol nastaje zbog upale spojeva (zglobova) rebara i kralješnice. Rad pluća nije promijenjen jer nije zahvaćen ošit, što omogućuje normalno disanje.
Kada ankilozantni spondilitis počinje, bol se najčešće pojavljuje u području debelog mesa, na jednoj ili obje strane.
Većina bolesnika s ankilozantnim spondilitisom može normalno živjeti i raditi. U početku bolesti neki se bolesnici osjećaju loše, umorni su i izgube i po nekoliko kilograma tjelesne težine. Nije rijetkost da su tada zabrinuti za svoje zdravlje i depresivni. Neki pak bolesnici na početku bolesti osjećaju samo neznatne tegobe koje traju nekoliko mjeseci. To se češće događa u žena.
– Liječenje treba započeti što prije, a cilj je suzbiti bol i povećati pokretljivost kralješnice i zglobova te spriječiti nastanak deformacija. Moram naglasiti da je fizikalna terapija veoma bitna kao i kontinuirano uzimanje lijekova, zaključuje dr. Neven Birkić.
Prema riječima dr. Birkića, biološki lijekovi predstavljaju novu eru u liječenju, ali to su veoma skupi i ozbiljni lijekovi koji se uzimaju kada se bolest ne može zaustaviti, a standardna terapija nije djelotvorna ili je bolesnici ne mogu podnijeti. Biološki lijekovi se mogu dobiti i u Općoj bolnici Zadar, a kandidati za takvo liječenje moraju proći ozbiljne pretrage.