Štete od šljunčarenja platit će građani!

Zabrana eksploatacije pijeska i šljunka iz vodotoka je nužna i društveno korisna, a najveći otpor je, očekivano, upravo kod onih koji štete od šljunčarenja žele prebaciti na građane, a profit uzeti za sebe, stoji u priopćenju ekoloških udruga

Eko Zadar s još 14 hrvatskih ekoloških udruga poslala je ovih dana priopćenje u kojemu zahtijeva stopiranje izmjena Zakona o vodama. Naime, Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacrt prijedloga izmjena Zakona o vodama, a ovim izmjenama, smatraju ekoudruge, želi se dopustiti eksploatacija šljunka i pijeska iz hrvatskih rijeka, čemu se i sama Vlada prije četiri i pol mjeseca oštro usprotivila kada je prijedlog za ukidanjem zabrane šljunčarenja predložen od oporbenog zastupnika.
– Sadašnja zabrana eksploatacije pijeska i šljunka iz vodotoka utemeljena je na znanstvenim činjenicama koje govore da su obnovljive količine ovih materijala u hrvatskim rijekama zanemarive zbog postojećih pregrađivanja rijeka (hidroelektrane i akumulacije), kao i zbog pretjerane eksploatacije, ističe se u priopćenju te dalje navodi da nedostatak sedimenta u rijekama uzrokuje njihovo ukopavanje u vlastito korito, snižavanje razina nadzemnih i podzemnih voda, sušenje šuma, i nedostatak pitke vode s vrlo dramatičnim i ozbiljnim posljedicama po lokalno stanovništvo i regionalnu ekonomiju.
– Opravdano je sumnjati da će štetne posljedice snositi građani kroz sanaciju tako oštećenih šuma, šteta od poplava čija se vjerojatnost povećava za vlažne sezone zbog ubrzanog toka rijeke uslijed šljunčarenja te eventualno veće cijene vode zbog smanjenja razina podzemnih voda iz kojih se napajaju vodocrpilišta. S druge strane, unatoč navedenoj zabrani, postojećim zakonom je i dalje dopušteno vađenje pijeska i šljunka iz korita rijeka kada je to nužno tijekom radova gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina ili radova održavanja vodotoka i vodnih putova, pri čemu se možebitni višak materijala može prodati na slobodnom tržištu, upozorava se u priopćenju te pojašnjava da je postojećim zakonima i dalje dopuštena zakonita eksploatacija pijeska i šljunka iz ležišta izvan vodotoka, sukladno odredbama Zakona o rudarstvu.
– Stoga je zabrana eksploatacije pijeska i šljunka iz vodotoka nužna i društveno korisna, a najveći otpor je, očekivano, upravo kod onih koji štete od šljunčarenja žele prebaciti na građane, a profit uzeti za sebe, stoji u priopćenju ekoloških udruga.
Ekolozi navode da je loše da se po hitnom postupku mogu sklapati ugovori o izvršenju radova i s izvođačima koji ne moraju imati certifikacijsko rješenje o uvjetima tehničke sposobnosti. Odnosno da se ugovor po hitnom postupku može sklopiti sa svakim ponuditeljem bez obzira na njegove kvalifikacije i reference.
– Takve široke ovlasti da u hitnom postupku naređuje radove na vodotocima daju se pojedincu – državnom vodopravnom inspektoru, pri čemu se u cijelosti zaobilazi propisana procedura o ocjeni zahvata na okoliš i prirodu te izbjegava poštovanje europskih direktiva o vodama, staništima i pticama, a javnost se potpuno isključuje od bilo kakvog utjecaja na odluke, upozoravaju ekolozi.