Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Održan znanstveni skup Ivan Berčić (1824. – 1870.) život i djelo

29.10.2018. 14:13
Održan znanstveni skup Ivan  Berčić (1824. – 1870.) život i djelo


Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i  umjetnosti u Zadru, Sveučilište u Zadru – Odjel za kroatistiku i Odjel za  rusistiku, Zadarska nadbiskupija, Ruska akademija znanosti – Institut  za lingvistička istraživanja (Sankt-Peterburg) i Ruska nacionalna  knjižnica (Sankt-Peterburg) su u petak, 26. listopada 2018. u Zavodu za  povijesne znanosti HAZU u Zadru, Obala kneza Trpimira 8. održali  Međunarodni znanstveni skup IVAN BERČIĆ (1824. – 1870.) život i djelo. Izlaganja su bila na hrvatskom i ruskom jeziku.
Don Ivan Berčić (1824.-1870.), akademik, Zadranin (rođ. u Ugljanu  na otoku Ugljanu), bio je jedan od najistaknutijih proučavatelja glagoljice i glagoljske baštine u Hrvatskoj. Od 1855. profesor je staroslavenskog jezika i staroslavenske liturgije u zadarskom sjemeništu "Zmajević", a od 1865. Starog zavjeta i istočnih jezika. Postao je redoviti član  Akademije 1867. Povodom proslave 100 godišnjice Akademije njegova  je bista postavljena 1966. u perivoju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru kao trajni zalog doprinosa hrvatskoj kulturnoj baštini i  proučavanju hrvatske glagoljice, ne samo u zadarskoj okolici i Dalmaciji nego i općenito u Hrvatskoj. Vatroslav Jagić je Berčića prozvao "uskrisiteljem glagoljskih nauka u Dalmaciji". Berčićeva ostavština je najvećim dijelom od 1872. pohranjena u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u  Sankt-Peterburgu.


Doprinos hrvatskoj kulturnoj baštini
Znanstvenim skupom se nastojalo valorizirati djelo Ivana Berčića u  cjelini, općenito njegov doprinos hrvatskoj kulturnoj baštini, prvenstveno filološki i književni doprinos u proučavanju glagoljice i obnovi  slavenskog bogoslužja kao i povijesni kontekst Berčićeve djelatnosti u  društveno-kulturnim prilikama sredinom 19. st. (Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji).
Održana su slijedeći znanstveni referati: Pavao Kero: Obitelj Berčić;  Zdenko Dundović: Utjecaj šibenskog biskupa Ivana Berčića (1844.- 1855.) na duhovnu i intelektualnu formaciju glagoljaša Ivana Berčića;  Tado Oršolić: Berčić u preporodnom pokretu i njegov doprinos u promicanju hrvatske kulturne baštine – glagoljice; Tomislav Galović: Pop  Ivan Berčić u okvirima hrvatske historiografije; moderator je bila Sandra Hadžihalilović
Pod moderatorom Andreyem Sobolevim održani su slijedeći radovi:  Slavko Kovačić: Predavanje staroslavenskog jezika na Visokoj bogoslovnoj školi Centralnoga bogoslovskoga sjemeništa dalmatinskih biskupija; Žanna Levšina: Dokumenti i fragmenti glagoljskih rukopisa iz kolekcije Ivana Berčića, koji nisu uključeni u njegovu zbirku; Anica Nazor:  Primjerci Berčićevih tiskanih glagoljskih knjiga u Berčićevoj zbirci u  Nacionalnoj knjižnici u Sankt-Peterburgu; Mateo Žagar: Ivan Berčić i  hrvatska ćirilica.


Radovi ruskih znanstvenika
Idući moderator je bio Zdenko Dundović, a radovi su bili:  Ivana Eterović: Berčićevi udžbenici staroslavenskoga jezika; Grozdana Franov- Živković: Berčić kao čuvar i sakupljač glagoljskih spomenika; Andrey N.  Sobolev, Viacheslav Kozak: Svjetlana Olegovna Vjalova (1929–2015) —  čuvarica i istraživačica Berčićeve zbirke Nacionalne knjižnice u Sankt- Peterburgu; Marijana Tomić: Traganje za kontekstom: fragmenti  Berčićeve zbirke u digitalno doba.
Zatim je moderator bio Mateo Žagar, a radovi kako slijedi: Viacheslav  Kozak, Andrey N. Sobolev: O jeziku odlomka glagoljskog Misala XV st.  iz zbirke Nacionalne knjižnice u Petrogradu (Berčić II 36); Marijana  Horvat, Andrea Radošević: Tekst Pouke ili upute o ponašanju iz  Berčićeva zbornika br. 5; Ivica Vigato: Leksičke osobitosti glagoljskih  pravila seminarija iliričkoga ili slovinskoga; Sandra Hadžihalilović, Ivana Petešić: Jezična analiza propovijedi Govorenje na mladoi misi iz fonda glagoljskih tekstova Ivana Berčića.