Ograda uz svjetionik na Puntamici je legalna!

Priča oko prava pristupa pomorskom dobru ispred svjetionika Oštri rat na Puntamici dobila je svoj epilog prema kojemu je zabrana pristupa tom javnom dobru ozakonjena temeljem odredbi Pomorskog zakonika. Potvrdili su nam to iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, nakon što je zakupac, tvrtka Punta Lanterna d.o.o., nedavno na ogradni betonski zid uz svjetionik i zgradu do njega, vratio ranije uklonjenu metalnu ogradu.
– Željeli bi naglasiti kako objekte sigurnosti plovidbe, u koje spadaju i svjetionici i to kao najznačajniji objekti sigurnosti plovidbe, postavlja i održava trgovačko društvo Plovput d.o.o. sukladno odredbama članka 50. Pomorskog zakonika. Iz Plovputa d.o.o. su nam potvrdili kako je zakupnik Punta Lanterna d.o.o. postavio navedenu ogradu upravo na njihovo traženje. Razlog postavljanja navedene ograde je sprječavanje neovlaštenog ulaska i devastiranja predmetnog objekta, što je u posljednje vrijeme uočeno, nakon što se nekoliko puta interveniralo, stoji u odgovoru iz Ministarstva gdje se nadalje ističe kako je objekt Puntamika u prvom redu svjetionik na kojem se nalazi skupa oprema kako Plovputa, tako i zakupnika, te da bi njeno oštećenje svakako moglo imati značajne posljedice na sigurnost plovidbe.

Zeleno svjetlo od konzervatora
Kad je zakupac koji je s tvrtkom zaduženom za održavanje svjetionika Plovput d.o.o. Split potpisao 20-godišnji ugovor krenuo uređivati prostor u zgradi pokraj svjetionika za turističku djelatnost pružanja smještaja, na ogradi je osvanula i tabla s natpisom »Zabranjen pristup«. Inspekcija Lučke kapetanije Zadar naložila je uklanjanje natpisa, ali i ograde na zidu koja priječi pristup građanima. Trebalo je ukloniti i sam ogradni zid, no tome se usprotivio zakupac. Prema naputku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture zid su trebali ukloniti komunalci Grada Zadra uz nadzor Lučke kapetanije, no odvjetnik zakupca uložio je žalbu te je zatraženo i očitovanje Konzervatorskog odjela u Zadru. Budući da svjetionik izgrađen 1869. godine predstavlja kulturno-povijesni spomenik, Ministarstvo kulture na njemu ima uknjiženu zabilježbu, što taj objekt štiti od devastacije. Od rušenja zida odustalo se nakon što je stiglo mišljenje iz Konzervatorskog ureda u Zadru da je i sam zid dio kulturno- povijesnog dobra jer je izgrađen u vrijeme kad i zaštićeni objekti.

Prezidali međni suhozid
Prošle godine zakupac je krenuo i u uređenje prostora oko zgrade, porušio, pa prezidao međni suhozid s kopnene strane te izgradio i dva manja objekta. Taj zahvat okarakteriziran je kao oplemenjivanje prostora. No ubrzo je uz zgradu izgrađen i manji bazen, što ipak nije moglo proći, pa je naloženo njegovo uklanjanje, a zakupac je povukao i oglase na internetskim stranicama stranih iznajmljivača u kojima uz smještaj nudi i privatnu plažu. Kronologija događanja oko lanterne, simbola Puntamike, dovršena je pred početak ove turističke sezone kad je vraćena metalna ograda. Navedeni razlog zatvara sve daljnje mogućnosti da se pristup tom dijelu pomorskog dobra otvori za sve građane jer nadležni kažu da se na taj način štiti skupa oprema Plovputa, ali i zakupca, te sigurnost plovidbe u tom dijelu, budući da je svjetionik u sustavu daljinskog nadzora.
U članku 50. Pomorskog zakonika, glave ll. – Poslovi sigurnosti plovidbe i i zaštite mora od onečišćenja, navedeno je da Republika Hrvatska radi zaštite ljudskih života i sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru osigurava obavljanje poslova od javnog interesa. Naveden je niz načina, a među njima i dva koja se tiču svjetionika i to uređivanje i održavanje plovnih putova te postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe.
 
 

Primjereniji model ograničenja prava vlasništva

U članku »Vlasničkopravni aspekti pomorskog dobra« mr.sc. Vlado Skorup osvrnuo se i na koncesiju na pomorskom dobru.
– Odredbe ZV-a, kada je riječ o koncesiji, dopuštaju mogućnost pravnog odvajanja zgrada i drugih građevina od općeg dobra. U tom smislu propisuje (čl. 9. st. 4 ZV-a), da nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge građevine koje su trajno povezane s tim zemljištem, ako ih do njega pravno odvaja stvarno pravo koje svog nositelja ovlašćuje da na tom tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu, što na odgovarajući način vrijedi i za građevine na općem dobru. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama uspostavljeno je načelo jedinstva zemljišta i zgrade na način da je propisano kako se građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju pripadnošću pomorskog dobra, naveo je mr.sc. Skorup dodajući kako građevine na pomorskom dobru, kao njegova pripadnost, trebaju slijediti njegovu sudbinu po načelu pravnog jedinstva nekretnine i pomorskog dobra u okviru egide koju nevlasničkom konceptu pomorskog dobra pruža Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
– Njegove odredbe otklanjaju bilo kakvu pomisao da zgrade i druge građevine izgrađene na pomorskom dobru te tako s njim trajno povezane, ne predstavljaju njegovu pripadnost. Pravno odvajanje stoga u tom dijelu nije ostvarivo, bez obzira na mogućnost koju ostavljaju odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u odnosu na zemljišta ili opće dobro na kojem je osnovano koncesijsko pravo. Pravo na izgradnju ili korištenje građevina moguće je tek u okviru gospodarskog korištenja pomorskog dobra na temelju izdane koncesije, naveo je mr.sc. Skorup zaključujući da s obzirom na specifičnost zatečenog stanja na pomorskom dobru danas treba ustrajati na potpunoj nevlasničkoj koncepciji kada je riječ o zemljištu, dok bi za građevine i druge izgrađene objekte možda prikladniji bio model ograničenog prava vlasništva kakvo je u obliku vremenskog ograničenja moguće za vrijeme trajanja koncesije.
 
 

Ustavno pravo

Na kompleksnost problema pomorskog dobra i tumačenje zakona osvrnuo se mr.sc. Vlado Skorup, dipl.iur, sudac Županijskog suda u Rijeci, u članku »Vlasničkopravni aspekti pomorskog dobra« objavljenom na Stručnom portalu Hrvatsko pomorsko dobro. Mr.sc. Skorup uvodno je podsjetio na ustavno pravo koje jamči pravo vlasništva te nepovredivost vlasništva, kao jedno od temeljnih prava čovjeka i građanina uz slobodu, jednakost, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, poštivanje prava čovjeka, vladavinu prava, očuvanje prirode i čovjekova okoliša.
– Pravo vlasništva jamči se do te mjere da ga je tek kao iznimku, zakonom u interesu Republike Hrvatske, moguće ograničiti ili oduzeti uz naknadu tržišne vrijednosti u okviru postupka izvlaštenja. Osim općeg, Ustav RH propisuje i posebno stvarnopravno uređenje za određene stvari, polazeći od njihovog značaja za život šire zajednice. To prije svega znači da, bez obzira na titulara vlasništva, cijelo društvo ima legitiman interes da te stvari iskorištava i upotrebljava. More, morska obala, otoci i vode, pored ostalih vrednota propisanih čl. 52. st. 1. Ustava i zakonom su određeni kao dobra od interesa za RH i uživaju njezinu osobitu zaštitu, pojasnio je autor dodajući kako je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama izrijekom propisano da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, jer nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe, već su na uporabi svih, a pod nadležnošću RH, napomenuo je mr.sc. Skorup.
 

KONCESIONAR MORA UKLONITI IZGRAĐENI MANJI BAZEN

Uz zgradu svjetionika koncesionari su izgradili i manji bazen, ali im je naloženo njegovo uklanjanje, a zakupac je povukao i oglase na internetskim stranicama stranih iznajmljivača u kojima uz smještaj nudi i privatnu plažu